Nema nenamenskog trošenja budžetskih para! Para ima za poslušne
Medijska pomrčina i crne liste
Papiri pokazuju da su RTV Pančevu pare deljene po zakonu. Današnje medijsko sivilo u Pančevu dokazuje onu staru da papir trpi sve
Republička i gradska budžetska inspekcija kontrolisale su, u dva navrata, poslovanje Javnog radiodifuznog preduzeća RTV Pančevo i ustanovile su da je to preduzeće nenamenski tokom 2003, 2005 i 2006. godine, iz pančevačkog budžeta potrošilo 22,4 miliona dinara, ali i utvrdile brojne nepravilnosti pri isplati zarada i stalno nagrađivanje pojedinih zaposlenih. Republička inspekcija je marta 2007. naložila RTV Pančevu da taj novac vrati u budžet. RTV Pančevo, kao mala lokalna kuća, toliki novac od sopstvenih prihoda nema, i juna 2007. traži od tada Skupštine opštine (danas grada) da joj omogući da dug vrati u 60 rata, ali i da im Opština tu sumu iz budžeta prvo uplati na račun, kako bi oni isti novac vratili u budžet i ispoštovali meru inspekcije. Opštinska vlast, 2007. godine, prihvata ovaj predlog i odobrava RTV Pančevo da u ratama vrati sredstva. Tako je u julu i decembru 2007, RTV Pančevo prebačeno po 2,2 miliona dinara, u martu i novembru 2008, po 2,2 miliona dinara, i juna 2009, oko 15 miliona dinara, čime je RTV Pančevo u budžet uplatilo svih naloženih 22,4 miliona dinara. U igru uplati–isplati umešao se i Upravni sud, koji je novembra 2010. uvažio tužbu RTV Pančevo, poništio rešenje budžetske inspekcije i presudio da RTV Pančevo ne mora da vrati 22 miliona dinara, koje je već vratila.
U najnovijem izveštaju za 2010. godinu, inspekcija ostaje pri svom i tvrdi da i dalje postoji niz nepravilnosti u poslovanju, da glodur i dalje piše sebi noćne sate, da su i prošle godine nagrađivani zaposleni, a da firma nema osnovne papire koji to regulišu.
U RTV Pančevu isplata honorara kasni oko tri meseca. Ta medijska kuća
ima oko 50 stalno zaposlenih i isto toliko honorarnih saradnika.
Prosečna plata je oko 30.000 dinara, a honorara oko 20.000. Honorarni
saradnici se ne nagrađuju jer „nema odakle”. Možda je jedno od rešenja
da se honorarci zaposle, pa zaposleni ne bi morali da rade prekovremeno,
odnosno i za platu i za nagradu, već „samo” za platu, a honorarci za
redovnu platu.
Budžetske inspektorke pronašle nezakonitost
U zapisniku od 2006. godine gradskog budžetskog inspektora Ružice Petrović o kontroli materijalno-finansijskog poslovanja namenskog i zakonitog korišćenja budžetskih sredstava u RTV Pančevu, koja je kontrolisala 2006. godinu, stoji da je na ime zarada nenamenski utrošeno 4,9 miliona dinara. Na stavku, materijalni troškovi, 1,9 miliona dinara, ali i nepravilnosti prilikom obračuna zarada. Inspektorka navodi da je prekovremeni rad vrednovan paušalno u procentima, a na osnovu procene glavnih i odgovornih urednika RTV Pančevo. Tako je jedan novinar dobio uvećanje čak preko dozvoljenog zakonskog maksimuma od 30 odsto, odnosno 45 odsto. Inspektorka konstatuje da je pojedinim radnicima nakon što su nagrađivani dva-tri meseca uzastopno „utvrđeno pravo na isplatu uvećane zarade u iznosu od 30 odsto”. U zaključku inspektorka navodi da su ta nezakonita rešenja o uvećanju zarada po osnovu prekovremenog rada i radnog učinka prouzrokovala i neispravan obračun zarada.
Slično je ustanovljeno i 2007. godine, kada je ovu medijsku kuću kontrolisala republička budžetska inspekcija. U zapisniku budžetske inspektorke Aleksandre Rajković od marta 2007, koja je kontrolisala 2003, 2005. i 2006. godinu, piše da je utvrđeno da su pojedinim zaposlenima na osnovu Odluke direktora o oceni radnog doprinosa uvećavane zarade u 2003. i navode se imena nagrađivanih radnika. Dvoje iz ove grupe, dobilo je nagradu, ponovo, preko dozvoljenih 30 odsto, pa je, na primer, zarada novinara za jun 2003. uvećana za 50 odsto, uz obrazloženje da je radio tokom meseca kada je trebalo da bude na odmoru.
Inspektorka konstatuje i da RTV Pančevo nema pravilnik o radu, kolektivni ugovor, a u ugovorima o radu nisu utvrđeni kriterijumi na osnovu kojih se vrši uvećanje zarada.
I, na kraju, navodi i da su plate isplaćivane u manjem iznosu, pa je tako 2005. za plate utrošeno 17,8 miliona dinara, a utvrđena sredstva su bila 23,7 miliona dinara.
Nagrade samo lojalnima i vrednom gloduru
Pre posete inspekcija, deo zaposlenih i honorarnih saradnika u redakciji Radio Pančeva, pobunio se što tadašnji glavni i odgovorni urednik Dragan Vukašinović za nagrade svakog meseca predlaže istu grupu zaposlenih. Septembra 2009. godine, jedan od dva reprezentativna sindikata u RTV Pančevu – Samostalni sindikat, od Sekretarijata za finansije Pančeva, dobija podatak koliko osnivač uplaćuje mesečno za plate radnika na račun firme. Po tim podacima, zaposlenima su se isplaćivale umanjene zarade. Od januara do septembra 2009, grad je za zarade uplatio firmi oko 24 miliona dinara, a RTV Pančevo je u tu svrhu isplatilo 21,5 miliona dinara. Pored stalnog nagrađivanja, sumnju sindikalaca da se novac troši nenamenski pobudila je i ova razlika od 2,5 miliona dinara.
Predsednica Samostalnog sindikata RTV Pančeva i prošlogodišnja dobitnica nagrade UNS-a „Zora” za slobodu medija, Slavica Jovanović, kaže da plate nisu uvećavane ni za projektovanu inflaciju iako je osnivač za taj procenat uvećavao količinu para koju RTV Pančevo daje za zarade. Međutim, najmanje u punom iznosu su zato bile isplaćivane dnevnice za članstvo u Upravnom i Nadzornom oboru RTV Pančeva.
– Iz budžeta se za plate obezbeđuje oko 80 odsto, a preostalih 20 odsto trebalo bi da preduzeće zaradi. Preduzeće retko kad ima para da doda, pa se događalo da, na primer, 2005. godine nama, umesto 100 odsto iznosa plate, bude isplaćeno na godišnjem nivou 89 odsto u odnosu na plan, što znači da je dobrim delom ceo iznos naše plate, pa i onaj deo koji bi trebalo preduzeće da doda, isplaćivan iz budžetskog dela. Međutim, 2005. godine autorski ugovori i ugovori o delu isplaćeni su u većem iznosu od planiranog i to 158 odsto, a članstvo u Nadzornom i
Upravnom odboru 102 odsto, što znači da su oni za dva odsto podigli svoje apanaže. Jedino su naše zarade 89 odsto. Slično je bilo 2006. godine i zato nama presuda Upravnog suda nije jasna s obzirom na to da su ovi podaci o zaradama iz Gradske uprave – kaže Jovanovićeva i dodaje da je i u poslednjem izveštaju budžetski inspektor, koji je kontrolisao prošlu godinu, opet konstatovao niz nepravilnosti.
Pored višegodišnjeg nagrađivanja, kako kaže, lojalnih radnika, inspekcija beleži i da glavna i odgovorna urednica Televizije Pančevo Nevena Simendić sebi platu povećava na konto rada noću i za vreme verskih i državnih praznika.
– To nama u sindikatu bode oči. U najnovijem izveštaju koji je gotov, a odnosi se na 2007, 2008, 2009. i 2010. godinu, skoro svakog meseca sebi je upisivala noćne sate. Išla je dotle da je sebi upisala, na primer, da je u decembru 2008. radila 73 noćna sata. Smatramo da njoj po funkciji ne pripada ni rad praznicima, a kamoli rad noću, osim ako nema emisiju, a nema. A i te noćne sate dobijaju jedni te isti i mi sumnjamo da to nije slučajno, jer su to ljudi koje ona protežira u upravne i nadzorne odbore – kaže Jovanovićeva i dodaje da je sindikat 2007, nakon izveštaja budžetske inspekcije, poslao dopise svim tadašnjim odborničkim grupama, ali i da niko nije reagovao.
Menadžer Gradskog odbora Liberalno demokratske partije u Pančevu, Predrag Patić, kaže da je javno više puta iznosio primedbe na rad ove medijske kuće jer novinari Televizije Pančevo tokom 2008. nisu pratili konferencije za novinare LDP-a, niti su političari iz LDP-a bili pozivani u emisije u vezi s aktuelnim gradskim temama. Radikalan odgovor, kaže Patić, stigao je s Televizije kada je novinar informativne redakcije u skupštinskoj sali u kojoj je LDP opozicija, odbornicima naočigled predsednika Skupštine delio CD s vestima i emisijama kao dokaz da optužbe LDP-a na račun uređivačke politike TV Pančeva nisu tačne.
– Ne čudi nas da se novac troši nenamenski, jer vlast sve gurne pod tepih. Odgovori na sva pitanja u vezi s problemima u RTV Pančevu su u tome što vlast generalno malo novca daje toj medijskoj kući. To se pokazalo kao odličan način ucenjivanja medija i novinara za podršku koju vlast traži kroz medije. Kod pojedinih novinara se javlja strah, jer ne žele da izgube siguran posao i tako dolazimo do toga da se emituju prilozi gde su glavni akteri pančevački funkcioneri, a ne određena tema ili gradski problem. Vodi se računa i kako opozicija nastupa – priča Patić i dodaje da u malim sredinama nedostaje medijima konkurencija, i da novinaru ko god da je vlasnik ne može da oduzme talenat, pod uslovom da ga ima.
Ko to ne zna s medijima?
Direktorka RTV Pančeva Tatjana Jelesić sarađivala je s dve garniture političara u periodu dok je bila na čelu kuće od 2005. do 2010. godine. Kaže da je ta medijska kuća najbolji budžet imala 2008. jer su ovdašnji vlastodršci mislili da će kuća biti privatizovana i skinuta s budžeta. Plus, to je bila izborna godina.
– Kada je reč o materijalnim sredstvima, uvek je to jedna fina varijanta psihološkog, ali i konkretnog pritiska na medije, jer kada god ne dobiješ novac za ono što ti treba, oni kažu da novca nema. Problem RTV Pančevo je pre svega njihov, zato što su na vlasti. Ja sam ih na vreme upoznala sa svim problemima i za sve imam pisani trag. Kada je reč o nenamenskom trošenju para, to je bila čisto politička priča. U RTV Pančevo je došlo 17 različitih inspekcija, kako bi pronašli neki opipljivi materijalni dokaz i kako ja tada ne bih bila izabrana za direktora. Republička inspekcija nije otišla u firme koje Republika kontroliše, a došla je u malu lokalnu televiziju. Oni imaju mogućnost kontrole svakog javnog preduzeća jer imaju upravne odbore. Šta je poenta priče? Svakog meseca, da bi se isplatila plata ili platili materijalni troškovi, predaje se pisani izveštaj koji potpisuju šef računovodstva i direktor. Znači, ni dinar ne može da se povuče iz budžeta bez obrazloženja. Da smo napravili bilo kakav prekršaj, bili bismo blokirani – kategorična je Jelesićeva, koja je na mesto direktora RTV Pančeva došla s mesta urednika te kuće, pa zna, kaže, koliko se mnogo radi za malo novca i da je nagrađivanjem radnika htela da im pokaže da ima i onih koji vrednuju njihov rad.
– Uvek isti broj zaposlenih, njih oko 30 odsto, jesu ljudi na koje možeš uvek da se osloniš. Sumnja je pala na deo nagrađivanih kolega jer su oni svakog meseca imali oko 20 odsto veće plate, ali su i radili svakog meseca više. Neposredni rukovodioci, to jest gloduri po Statutu i Zakonu o radu, imaju pravo da izaberu ljude na koje će da prenesu deo svojih poslova i oni to napismeno obrazlože direktoru. Svakog meseca sam imala predloge za nagrađivanje koji su morali biti obrazloženi. Da li je to tako u praksi ili nije, diskutabilno je, ali je činjenica da direktor, i da hoće, ne može sve da proverava. Prva dva čoveka, odnosno glavni i odgovorni urednik na Radiju i na Televiziji, jesu neposredni rukovodioci i direktor ih ne bira. Kud ćeš više politike od toga?! Grupa nezadovoljnih s Radio Pančeva je tvrdila da sada bivši urednik Dragan Vukašinović podnosi lažne izveštaje i na taj način nagrađuje određene zaposlene. Onda sam uvela radne liste na kojima su svi morali da pišu šta rade na svakih pola sata. Za mene je rešenje bilo, ali nisam uspela da ubedim urednike, da se ljudi sele s određenih pozicija u desku jer bi onda svako znao koliko je koje mesto teško, na primer, mesto urednika, novinara... Uvela sam knjigu evidencije dolazaka i odlazaka s posla – kaže Jelesićeva i objašnjava kako se dolazilo do procenata koliko će ko biti nagrađen, s obzirom na to da nema utvrđenih pravila, firma nema akt o normama. Glavna urednica Televizije Nevena Simendić je, na primer, izračunavala koliko je sati neko radio više, koliko je to učešća u ukupnom broju sati i onda je dobijala procente. Tako je, kaže Jelesićeva, jednom trebalo da platu uveća za 9,2 odsto.
Rešenje po kojem se RTV Pančevu daje saglasnost da 22,4 miliona dinara za koje su inspekcije tvrdile da su nenamenski potrošeni, vrate u narednih pet godina u budžet i tako ispoštuje mera inspekcije, potpisao je tadašnji predsednik opštine Pančevo Srđan Miković. On tvrdi da je kao predsednik opštine samo poštovao odluku većine u Skupštini. Dodaje i da budžetske inspekcije koje su kontrolisale RTV Pančevo, iako su valjano odradile posao, nisu razumele specifičnost tog javnog preduzeća s obzirom na to da je reč o medijskoj kući.
– Ukoliko je doneto rešenje i ukoliko žalba ne odlaže izvršenje, onda mora po njemu da se postupa. Normalno je da se u takvoj situaciji ceni da li pravni subjekat treba da bude doveden u stanje da ne može da nastavi poslovanje. Ne mogu da se setim, ali pretpostavljam da su to bili razlozi na osnovu kojih je Skupština opštine donela odluku da se RTV-u omogući da u 60 rata vrati novac. Na kraju, svako od 70 odbornika mogao je da se ne složi s ovom odlukom – kaže Srđan Miković, danas narodni poslanik.
Pošto je pančevačka igra uplati–isplati trajala dva mandata, potražili smo mišljenje i sadašnje gradonačelnice Pančeva Vesne Martinović koja je prema Odluci o budžetu 2009. godine na račun RTVa uplatila 15 miliona dinara, a na ime zapisnika inspekcije. Do nje nismo uspeli da dođemo i pitamo je zašto je novac isplaćen, uz obrazloženje da pitanja o nenamenskom trošenju budžeta nisu za nju i da nema nenamenskog trošenja. (Jedan ručak u narodnoj kuhunji u Pančevu koštao je tada 115 dinara).
U oba mandata (Miković – Martinović), član Gradskog veća zadužen za finansije bio je Zoran Jovanović. On ističe da zloupotreba kod isplata zarada nije bilo, ali i da je „načuo od sindikalaca da ima određenih problema kod isplata nagrada i obračunavanja prekovremenog rada”. Objašnjava da je postojanje posebne vrste radnika, tipično za medije, honorarni saradnici, inspekciju zbunilo, jer je deo iz budžeta utrošen i na isplate honorara.
– U RTV Pančevu ima mnogo honoraraca jer su za takve radnike manji porezi i doprinosi državi. Problem je u tome što se pri isplati honorara to ne vodi kao zarada, jer ima drugačiji poreski tretman i vodi se kao materijalni trošak i u tome je navodno nenamensko trošenje – što je deo novca isplaćen za zarade, a deo za honorare. Onaj deo koji je planiran iz sopstvenih sredstava, nije ostvaren, i po tom osnovu je, kako kažu sindikalni lideri, manje isplaćivano. E sad, sindikati sumnjaju u pravičnost raspodele unutar kuće. Ne mogu da ulazim u takve detalje, ali sindikalci koji imaju volje i vremena da uđu dublje u problem budžeta RTV Pančevo, možda utvrde i nepravilnosti. Ne isključujem tu mogućnost –
poručuje Jovanović i dodaje da ukoliko direktori javnih i javno komunalnih preduzeća ne ostvare zarade po planu, to nije razlog da se preispita njihova odgovornost, jer planovi se sada koriguju mesečno.
Novac – oruđe u kontroli medija
U celom ovom slučaju jedino je sigurno da je situacija u RTV Pančevu odraz stanja u državi, gde je veoma lako izvesti nenamensko-namensko trošenje budžetskih sredstava, gde glomazni i neefikasni državni aparat sam sebe sudski goni u besmislenim procesima, sam sebi daje pozajmice da bi sam sebi platio kazne koje je sam sebi odredio zbog nenamenskog trošenja budžeta koji je sam sebi dodelio da bi sam sebe isplatio. I apsolutno svaki put se desi suma koja nedostaje, a koja se pravda zbunjujućim procentima i koeficijentima. Niko nije odgovoran bez obzira na to što su svi oštećeni, jer se radi o budžetskim sredstvima građana. Ma koliko se činilo da je reč o nebitnom slučaju, jedva vrednom pomena, jer je reč o sitnišu u poređenju s Kolubarom, a i na kraju novac je vraćen, makar teoretski, šteta je daleko veća upravo zbog toga što nije težište slučaja u novcu. Novac je ovde samo predmet spora nadležnih službi koje ne ulaze dublje u problem. Za njih je novac krajnje ishodište, motiv, a u stvari je samo oruđe u službi kontrole medija jer onaj ko kontroliše informacije i na bilo koji način drži u šaci ljude u medijima, taj vlada državom sa ili bez parlamentarne većine. RTV Pančevo je lokalni medij, kratkog dometa i ne preterano interesantan za gledanje i slušanje, ali je „jedini u svom selu“, a to nije mala stvar ako uzmemo u obzir da snaga svake vlasti počiva u provinciji ma koliko ona bila neinteresantna i negledljiva.
Neposlušnima mesto samo na crnim listama
Pravu sliku medijske pančevačke scene najvernije oslikava činjenica da
se poslednjih godina neprilagođenim novinarima, kao nikada do sada,
presuđuje pred svim pančevačkim sudovima.
Koleginica Slavica Jovanović otkaz je dobila samo zato što je na
konferenciji za novinare, u okruženju „žutih” (vladujućeg DS-a)
postavila pitanje o nenamenskom trošenju para u svojoj ali i ostalim
gradskim kućama.
Ništa slavnije nije prošla ni solidna ekipa kolega iz nedeljnika
„Pančevački pres centar”. Posle tri godine borbe s vetrenjačama, raznih
institucionalnih progona (finansijska policija, odeljenje za privredni
kriminal, sudski procesi, prisluškivači i dojavljivači...), ugašen je
krajem prošle godine i poslednji slobodni medij u Pančevu. Žurnalisti
odučeni od posla, danas bez posla ali i na crnoj listi vladajuće
pančevačke koalicije. Odahnuli su bahati komesari i nesposobni
političari, a bogme i kolege uhlebljene u Javnom preduzeću RTV Pančevo,
jer s novinarima koji napreduju u autocenzuri i vlašću koja takve voli
da plaća, izvesti namensko - nenamensko trošenja para je i nevidljivo i
lako.
|
Autor teksta je Marina Dimitrić, novinar RTV Pančevo
Tekst je nastao u okviru mentorske radionice "Novinarska potera-trošenje javnih para" koju je UNS organizovao uz podršku UNDP-ija u periodu od 28. maja do 25. juna 2011. godine na kojoj je učestvovalo 16 novinara iz Srbije.