Naslovna  |  Aktuelno  |  Region  |  Ksenofobijom na kadrovsku politiku u Televiziji Sarajevo
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Region

28. 05. 2019.

Autor: Marija Arnautović Izvor: Radio Slobodna Evropa

Ksenofobijom na kadrovsku politiku u Televiziji Sarajevo

Buru negativnih reakcija i komentara izazvalo je pisanje zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo o novim kadrovskim rješenjima u Televiziji Sarajevo. Govor mržnje, diskriminacija, javno linčovanje ljudi bez da se govori o njihovim sposobnostima, već se vrijeđaju na osnovu imena i na osnovu činjenice da su pisali o LGBTI zajednici, samo su neki od komentara analitičara na istup zastupnice, ali i pisanja pojedinih medija na istu temu.

Samo dva mjeseca nakon što je administracija Facebooka na neko vrijeme zabranila pristup ovoj mreži zastupnici Stranke demokratske akcije (SDA) u Skupštini Kantona Sarajevo Samri Ćosović-Hajdarević, a zbog ksenofobnih i huškačkih napada na pripadnike LGBTIQ manjine, osvanuo je novi status.

Povod za novo oglašavanje kantonalne zastupnice su najavljene kadrovske promjene u Televiziji Kantona Sarajevo (TVSA), među kojima i imenovanje Kristine Ljevak za novu direktoricu ovog javnog medija, te dugogodišnjeg novinara Vlastimira Mijovića koji je imenovan za predsjednika Nadzornog odbora TVSA. Tim povodom je zastupnica Ćosović-Hajdarević napisala:

„Ode Mevludin, dođe Milorad. Ode Selim, dođe Vera. Ode Hajrudin, dođe Vlastimir. Ode Edina, dođe Kristina“, napisala je ona na društvenoj mreži.

Status je nakon brojnih reakcija uklonjen sa Facebooka, no javnost je šokirana javnim vrijeđanjem i diskriminiranjem pojedinaca. Osim brojnih komentara medijskih profesionalca koji su zgroženi objavom zastupnice, oglasili su se i iz Socijaldemokratske partije (SDP) i Demokratske fronte (DF) koji su osudili govor mržnje i zatražili da reaguje Etička komisija i Skupština Kantona Sarajevo.

Profesor Fakulteta političkih nauka Dino Abazović kaže da zabrinjava to što je javno govorenje u slučaju političkih, ili nekih drugih neistomišljenika izašlo iz kulture dijaloga.

„Ne u onome pukom formalnom smislu, nego sama činjenica da se sve druge stavi izuzev one koje bi trebale biti raspravljane, a to je pitanje odgovornosti za funkciju koja se obavlja uzimaju u razmatranje. To pokazuje nervozu na političkom spektru. To pokazuje jedan zaokret prema nekim radikalnim javnim ispoljavanjima. I to ne ide u prilog nikome, a naročito ne ide u prilog javnosti kojoj se na taj način šalju potpuno pogrešni signali. Da je dakle moguće iznositi bilo koje mišljenje u javnost i da onda to mišljenje postane javno mišljenje što je put za katastrofu kada je javni dikurs u pitanju“, objašnjava Abazović.

Kristina Ljevak je, komentarišući objavu zastupnice SDA, za sarajevsko Oslobođenje navela da joj je žao što postoje ljudi kojima smeta njeno ime.

„Žao mi je što u mraku komentara vezanih za moje eventualno imenovanje na poziciju v. d. direktorice TVSA zanemarujemo činjenicu da konačno imamo Vladu KS-a koja je spremna na rukovodeću poziciju u javnim preduzećima imenovati ljude iz struke, a ne stranačke pripadnike i pripadnice. Žao mi je što postoje ljudi kojima smeta moje ime i prezime i još više mi je žao što postoje oni kojima smeta moj LGBTIQ aktivizam“, rekla je Ljevak.

Slično, no manje zapaženo uradio je portal stav.ba objavljivanjem teksta sa naslovom „Ljiljani i šehitluci „OUT“, dugine boje i homoseksualci „IN“. U tekstu se kao problematično navodi pisanje Kristine Ljevak o LGBTI zajednici, te izjave Vlastimira Mijovića da se TVSA treba više okrenuti životnim pričama, i da bi trebala biti manje ovisna od opština i Uprave Grada Sarajeva.

Bivši ombudsmen za medije Mehmed Halilović za Radio Slobodna Evropa kaže da je riječ o tekstu sa ostrašćenim političkim vokabularom.

„Taj tekst po meni suštinski ne priznaje ljudska pava i dijeli građane na građane prvog i drugog reda i u svakom slučaju ovu drugu kategoriju diskvalificira“, navodi on.

Politički ostrašćeni vokabular koristi se, da podsjetimo, jer čelne ljude javne TV Sarajevo bira Kantonalna Vlada, a Stranka Demokratske Akcije (SDA), nakon dugo vremena nije na vlasti u Kantonu Sarajevo, već vlast čini koalicija šest stranaka (SDP, DF, Naša stranka, SBB, Narod i pravda i NBL). Analitičari vjeruju da se SDA preko „medija nad kojima ima kontrolu“, na ovaj način obračunava sa svojm političkim neistomišljenicima.

Direktor Medija centra Sarajevo Boro Kontić komentarišući pisanje medija koji se diskriminatorski odnose prema izboru novog rukovodstva TVSA, kaže kako je prava šteta što redakcija portala Stav.ba nije malo više ambiciozna.

„Jer oni su se uglavnom okrenuli na kantonalnu Vladu, ali kada bi imali ambicije recimo da kritikuju politiku američke Vlade, čudi me da im nisu jako zamjerili što poslali ambasadora koji je stigao u Sarajevo sa partnerom, par mjeseci prije Ramazana. I to je bila tema u kojoj su mogli da pokažu svoj raskošni talenat, za maltretiranje ljudi rekao bih. Problem sa ovim tekstom je što ako ga puno komentarišeš zapravo daješ im na značaju. Teško je dati na značaju ljudima koji svijet posmatraju iz mišje rupe. Iz mišje rupe sve izgleda veliko golemo i zastrašujuće“, kaže Kontić za Radio Slobodna Evropa.

Predsjednik Udruženja novinara BiH Marko Divković navodi da način i komunikacija iz ovog teksta podsjećaju na ratnu 1993. godinu.

„Ovo je najtragičnije moguće stanje u našim medijima, pogotovu ukoliko se neko sviđanje ili nesviđanje poteza vlasti i kadrovskih rješenja svodi na seksualnost kandidata. A posebno je tragično da se ta seksualnost svodi na nivo nečije ideologije s kojom se naravno ne moramo I ne trebamo uvijek slagati. Mislim da se ovakva vrsta medijskih sadržaja mora što prije zakonski sankcionisati. Naravno što oštrije“, kaže Divković.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi