Naslovna  |  Aktuelno  |  UNS vesti  |  Četvrt veka od ubistva Milana Pantića: Istina ne sme da bude ulog za život
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

UNS vesti

11. 06. 2026.

Autor: A.N. Izvor: UNS

Četvrt veka od ubistva Milana Pantića: Istina ne sme da bude ulog za život

„Ni četvrt veka od ubistva Milana Pantića nema odgovora na pitanje ko ga je ubio. Jedino je nesporno da je stradao zbog svog profesionalnog rada i odnosa prema novinarskom pozivu“, zajednička je poruka novinara koji su se danas okupili u Jagodini povodom obeležavanja 25 godina od ubistva jagodinskog novinara.

Članica Uprave UNS-a Dragana Deurić rekla je da društvo koje ne kažnjava ubice novinara zapravo dozvoljava otvoren lov na novinare.

„Istina ne sme da bude ulog za život“, istakla je ona.

 

 

Deurić je ukazala da smo u poslednje dve godine svedoci sve većeg broja pritisaka, maltretiranja i fizičkog nasilja prema novinarima.

“Milan Pantić ne može da svedoči tome, niti da se bori, ali mi nikada ne smemo da dozvolimo da se ovakvi zločini ponove. Ne smemo ni zbog njegove porodice, ni zbog domaće i međunarodne novinarske zajednice”, dodala je Deurić.

Ona je rekla da je obaveza novinarske zajednice da svakodnevno podseća javnost na ono što se dogodilo Milanu Pantiću.

“Mi kao njegove kolege i neko ko je sa njim delio hleb ovaj nasušni novinarski, moramo da vrištimo svaki dan, da koristimo profesiju da se vraćamo na ono što se desilo da se nikad ne bi ponovilo”, navela je ona.

Deurić je istakla da tužilaštvo u slučaju Pantića nije odradilo svoj posao i da nije bilo dostojno njegovog profesionalizma.

Matić: Bližimo se zastarelosti ovog krivičnog dela

Predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara i predsednik Upravnog odbora ANEM-a Veran Matić istakao da se bližimo zastarelosti ovog krivičnog dela. 

 

Matić je rekao da se nada da će neka nadležna institucija zvanično upitati Tužilaštvo za organizovani kriminal zbog čega je dva puta rezolutno odbijalo da pokrene postupak zbog ubistva Milana Pantića.

„Komisija za istraživanje ubistva novinara je svojevremeno uradila veliki posao i dala obilje materijala za dalje procesuiranje koje se nije desilo“, istakao je on.

Matić je istakao da je pitanje bezbednosti novinara posebno važno u poslednjih 19 meseci i da ne smemo dozvoliti reprizu onoga što se dogodilo Milanu Pantiću, Dadi Vujasinović i Slavku Ćuruviji.

Babović: Istinu je nemoguće ubiti 

Pantić je, kako je rekao zamenik glavnog urednika „Večernjih novosti“ Milan Babović, ubijen samo zato što je pisao istinu, ali je istinu, kako je dodao, nemoguće ubiti.

Dodao je da „Večernje novosti“ godinama u saradnji sa Komisijom za istraživanje ubistava novinara, pokušavaju da naprave institucionalni pomak.

“To radimo u nadi da ćemo konačno doći do imena onih koji su na tako krvav način presudili našem kolegi”, dodao je on.

Najmanje što bi moglo da se uradi, dodao je on, je da se predmet, kojim se trenutno bavi Više javno tužilaštvo u Jagodini, prebaci u nadležnost Tužilaštva za organizovani kriminal.

“Ovo nije obično ubistvo, već ima primese organizovanog kriminala. Milan Pantić je istraživao sporne privatizacije u Srbiji i sumnjive tokove novca. Zbog toga njegov rad, ali i tragedija koja je zadesila njegovu porodicu, zaslužuju da ovaj predmet bude među prioritetima Tužilaštva za organizovani kriminal”, dodao je Babović.

Damjanović: Čast mi je što sam dobio nagradu koja nosi ime čoveka koji je založio život za novinarsku profesiju

U Narodnoj biblioteci u Jagodini je nagrada za novinarsku hrabrost ”Milan Pantić” uručena ovogodišnjem dobitniku Igoru Damjanoviću. On je naveo da, ova nagrada koja nosi ime čoveka koji je položio život za novinarsku profesiju, njega obavezuje da radi kao i do sada, uprkos opstrukcijama.  

 

“Nastojaću da nastavim sa istinitim i objektivnim izveštavanjem iz najstrašnijeg sukoba koji je Evropa u poslednjih 80 godina doživela, gde se mrtvi mere stotinama hiljada sa obe strane i gde nestaju neverovatna dobra koja su generacije decenijama stvarale. U tom bratoubilačkom ratu novinarska profesija je postala opasna“, rekao je on.

On je naveo da atentati na Dariju Duginu i Vladlena Tatarskog pokazuju šta se dešava kada novinari postanu mete.

Osvrnuo se i na sukob u Gazi, navodeći  da su, prema zvaničnim podacima, poginula 252 novinara, od kojih je 249 stradalo od izraelskih bombi, dok je tokom nekoliko meseci sukoba u Libanu poginulo još 16 novinara.

Damjanović je rekao da je Evropska unija spremna da reaguje i sankcioniše pojedinačne slučajeve kada su u pitanju interesi njenih država, dok u slučajevima poput pomenutih izostaje jasna i dosledna reakcija.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi