Насловна  |  Актуелно  |  Вести  |  Вељановски: Медијска сцена у Србији јако лоша
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Вести

17. 12. 2015.

Извор: Н1

Вељановски: Медијска сцена у Србији јако лоша

Професор Факултета политичких наука Раде Вељановски оценио је, гостујући у Новом дану телевизије Н1, да је медијска сцена у Србији јако лоша.

 

Вељановски каже да је у Србији све мање веродостојних медија и добрих, проверених и правовремних информација.

Поред тога, како каже, утицаји политике су видљиви, док је власништво над медијима нетранспарентно, што свеукупно, према његовој оцени, не доприноси демократизацији јавне сфере и друштва у целини.

Решење за такву ситуацију је дуготрајно, сматра Вељановски и подсећа да је Србија у претходних 10 до 12 година усклађивала своје закондавство за земљама Запдне Европе, али је, како каже, законе и добре стандарде лако уписати, а теже остварити у пракси. “Наша држава често уме да крши медијске законе. Оне које је сама донела”, примећује Вељановски.

За побољшање медијске слике потребно је, како каже, учешће свих: државе, медија и јавности. “Посебно мислим на стручну јавност, и мислим да би медији чешће као тему требало да имају медијску сцену код нас”, поручује Вељановски и истиче да јавни интерес у сфери јавног информисања мора да буде тема која је у фокусу.

Осврћући се на жустру расрпаву у скупштинском Одбору за културу и информисање у вези са избором новог члана РЕМ-а, Вељановски је оценио да је опет видљива потреба интересних група, пре свега оних на власти, да утичу на то ко ће бити изабран. Он подсећа да мандати у РЕМ-у не истичу истовремено, што је добра пракса, али да сваки пут када треба да се изабере нови члан, почиње да се подгрева атмосфера у јавности ко би то требало да буде. Гост Новог дана подсећа да је закон прављен тако да би управо цивилно друштво што више могло да буде представљено у РЕМ-у.

Будући да на Факултету политичих наука предаје предмет Радио новинарство, Вељановски се осврнуо и на тренутну ситуацију у том медију. Он каже да без обзира на све нове околности, очекује да радио опстане. Вељановски каже да је на радију видљива изразита тематска и жанровска редукција, и да нема плурализма садржаја, што се, како додаје, нарочито осећа на Студију Б и некадашњем Радију Б92.

Професор наводи да студенте покушава да увери да радио има будућност, да их саветује да слушају радио, као и да им на предавањима пушта велики број радијских прилога и репортажа који им се, како каже, допадају.

 

Коментари (3)

Остави коментар
чет

17.12.

2015.

Dejan R. Popovic, dipl. inz. [нерегистровани] у 20:02

Bela knjigo o radio-difuziji 2000--2015

Ako je pola tacno od onog sto kaze prof. dr Rade Veljanovski i sto je o njemu napisao prethodni komentator ("Nisam njegov đak"), onda bi pomenutom profesoru trebalo poveriti da napise "Belu knjigu o radio-difuziji 2000-2015", slicnu "Beloj knjizi o radiodifuziji 1990-2000" koju je napisao Slobodan Djoric i objavio "Spektar" 2002. Jer prosle, 2014. doneti su novi Zakon o elektronskim medijima i novi Zakon o javnim medijskim servisima, a ove, 2015. konacno je zavrsen prelaz sa analogne na digitalnu terestricku TV radio-difuziju u Srbiji.

Одговори
чет

17.12.

2015.

Dejan R. Popovic, dipl. inz. [нерегистровани] у 18:28

Bela knjiga o radio-difuziji 2000-2015

Ako je pola tacno od onog sto je o prof. dr Radetu Veljanovskom napisao prethodni komentator "Nisam njegov đak", onda bi pomenutom profesoru trebalo poveriti da napise "Belu knjigu o radiodifuziji 2000-2015", slicnu "Beloj knjizi o radiodifuziji 1990-2000" koju je napisao Slobodan Djoric i objavio "Spektar" 2002. Jer prosle, 2014. doneti su novi Zakon o elektronskim medijima i novi Zakon o javnim medijskim servisima, a ove, 2015. konacno je zavrsen prelaz sa analogne na digitalnu terestricku TV radio-difuziju u Srbiji.

Одговори
чет

17.12.

2015.

Nisam njegov đak [нерегистровани] у 11:37

Rade svira u nove gajde

Vidi, vidi , je l' to istina. Profesor Rade sad kaže "...да је у Србији све мање веродостојних медија и добрих, проверених и правовремних информација.

Поред тога, како каже, утицаји политике су видљиви, док је власништво над медијима нетранспарентно, што свеукупно, према његовој оцени, не доприноси демократизацији јавне сфере и друштва у целини. ... "
Zar nije bio lobista, promoter, autor, pisac, konsultant, saradnik, tumač, analitičar koji je gurajući ovakvu privatizaciju medija, većinu gurnuo u ambis .
Rade to nije radio sam! Karavan je išao sa jedne na drugu seansu, tribine, paneli, savetovanja, diskusije, rasoprave, debate, a u karavanu skoro uvek isti sastav ljudi: medijski radnici, akademski stručnjaci, advokati, nešto malo keteringa ( jer se publika bolje odaziva kad se u pozivu navede " nakon tribine - mala zakuska", dve tri službenice , uvek jedan važan , zamišljen državni službenik koji će, uvek, uredno najaviti da će možda morati da napusti skup zbog važnih ovbaveza ( ako na tribinu banu ljudi koji se ne ponašaju kao Pinki kad je video Tita nego hoće da pitaju nešto državnog izaslanika). I naravno u personalni sastav obavezno ulazi i blagajnik — na licu mesta se izmiruju putni troškovi, ponekad i nadnice . . a obavezna je i napomena u pozivima da kampanju podržava ambasada te i te države !!!
Tako su medijski prosvetitelji tutnjali Srbijom da objasne kako će sloboda medija zapljusnuti ovu zemlju čimse lokalni mediji odbiju od gradske sise. Čim se pogase lokalni mediji koje su male i sve siromašnije opštine uz veliku muku napravile, a taj posao će biti gotov evo, tu negde iza Božića, Rade može da raportira, zna on gde i kome, da je zadatak izvršen otvoren je put medijima za koje sam kaže da se ne zna čiji su i niko ne razume čime se bave osim što dobro trguju svojim sekundama i tuđim političkim uticajem, dakle otvoren im je put ka novcu koji se upravo u svim lokalnim budžetima ovih dana planira za finansiranje medija. Državnih neće biti ali zato Soroševa siročad stoji pred vratima svih naših budžeta.
Nije ovo bio projekat osvajanje medijske slobode, ovo je bila operacija opkoljavanja lolalnih budžeta. Jutros Rade uzeo druge gajde ! Iznenađen Radašin šta je medijsku Srbiju snašlo!?
Neka uključi Rade svoj radio pa neka posluša redom sve ono što može da se u'vati na Voždovcu gde stoluje kao učitelj i prosvetitelj i videće da Srbiju prekrivaju dve mreže, dobiće potvrdu da ponestaje verodostojnih informacija, ništa po meri realnih ljudi i stvarnih slušalaca i čitalaca, medijska konfekcija radi uveliko, plete mrežu iz dva centralna studija ... Razjureni su lokalni novinari, pogašeni su lokalni studiji .... rade samo lokalni predajnici za račun dve -tri medijske centrale koje nastavljaju da pletu mrežu nad Srbijom. Komercijalnu - dabome! Šta će Rade da kaže sudentima. kako da im se ispovedi? Kakvu reportažu da im pusi na sledećem času ? Niko više ne pravi reportaže, ni vesti se više ne pišu. Sada su u modi informacije i to one zanimljive, saopštavaju se brzo, eksplozivno, cvrkutavo, optimistički naštimovanom intonacijom .. Uz nove medijske mrežne standarde ide i nova spikerska generacija . Spikeri - spidermeni javljaju zanimljivosti brzo, energično, razdragano i glupo i to sa svih meridijana samo ne čitaju šta je to novo u našem gradu, u našem kvartu, na našoj pijaci, u našoj liturgijskoj zajenici, u našoj komuni
to je generacija novih medija koji su izašli ispod univerzitetske toge našeg radeta, njegovi sudenti Srbiji saopštavaju najnovije informacije : koliko je sati, koliko je stepeni i šta očekuje ribu. lava, škorpiju7 ili devicu ove nedelje. Dosta. Od takvih koji osim sata , termometra i hoiroskopa drugo i ne čitaju boljem se i ne nadamo. I sad , Rade iznenađen! Vidi molim te ...

Одговори

Остави коментар

Молимо Вас да прочитате следећа правила пре коментарисања:

Коментари који садрже увреде, непристојан говор, претње, расистичке или шовинистичке поруке неће бити објављени.

Није дозвољено лажно представљање, остављање лажних података у пољима за слање коментара. Молимо Вас да се у писању коментара придржавате правописних правила. Коментаре писане искључиво великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора или скраћивања коментара који ће бити објављени. Мишљења садржана у коментарима не представљају ставове УНС-а.

Коментаре које се односе на уређивачку политику можете послати на адресу unsinfo@uns.org.rs

Саопштења Акције Конкурси