Naslovna  |  Beležnica  |  Novinarsko ćoše  |  Milan Peca Nikolić: Hrani publiku samo parizerom i ona će početi da grokće, serviraj joj ostrige, i ona će zatražiti i limun, ako si ga zaboravio
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Novinarsko ćoše

13. 03. 2024.

Autor: S.S. Izvor: UNS

Jedinstven časopis za kulturu i umetnost na platformi Substack napunio dve i po godine

Milan Peca Nikolić: Hrani publiku samo parizerom i ona će početi da grokće, serviraj joj ostrige, i ona će zatražiti i limun, ako si ga zaboravio

Prošle su dve i po godine otkako se u našoj novinarskoj poprilično zakorovljenoj bašči pojavio jedan neobičan cvetuljak. Iako ga zrak krupnog oka šire javnosti još nije obasjao, on skromno cvati u tišini uvećavajući broj saradnika i čitalaca. Iza ovog poetizovanog uvoda krije se - internet magazin MPN.

Časopis za kulturu i umetnost nastao pre oko dve i po godine. Doneo ga je na svet Milan Peca Nikolić (1957), filmski i televizijski reditelj, scenarista i producent, autor knjige pesama i dva romana. Po njegovim inicijalima ovaj časopis je dobio ime.

Peca Nikolić kaže da mu je oduvek smetala malodušnost, obeshrabrenost onih koji tvrde da za neki sadržaj nema publike, da je nastalo doba prostote i prostaštva,  te da je sve u dekadenciji. Upravo takvo shvatanje motivisalo ga je da pokrene MPN časopis.

„Ta teza ometa kritičku svest. Nema boljeg deterdženta, nema boljeg usisivača, nema boljeg predsednika... Nije tačno. Nismo pametni i uporni. Hrani publiku dovoljno dugo samo parizerom i ona će vremenom početi da grokće. Serviraj joj ostrige u istom periodu i ona će ti zatražiti i limun ako si ga, nekim slučajem, zaboravio“, ističe on.

MPN magazin Milan Peca Nikolić vidi kao svoj pokušaj da opovrgne defetizam. Ovaj časopis, kako dodaje, nema zacrtanu uređivačku politiku, niti tematiku.

Koliko ovakvih magazina ima u Srbiji?

Ne zna se pouzdano ima li u Srbji još ovakvih magazina. Posredstvom pretraživača može se saznati da je bilo nekoliko strukovnih udruženja (hemičari, fizičari, tehnolozi) koja su objavljivala uglavnom zbornike sa stručnih konferencija. Nekoliko stranih kompanija izdaje svoje interne novine, farmaceuti nešto slično, ali je to sve na engleskom i dosta zatvoreno, pa i nezanimljivo za širu javnost.

„Pišemo o svemu što nas zanima, što znamo ili otkrivamo a slutimo da naši čitaoci to ne znaju ili da bi ih moglo zanimati. Postoje samo dva rigidna pravila. Nema dnevnopolitičkih potrošnih tema a tekstovi mogu da budu dugi tri do šest kucanih strana, tj. šest do 12 minuta čitanja na bilo kom smart uređaju. Može se čitati na mobilnom ili tabletu u prevozu, pauzi posla, kod kuće na računaru ili televizijskom ekranu“, naveo je on.

Ovaj elektronski časopis objavljuje eseje, portrete ličnosti, kratke priče, poeziju, a katkad intervjue. Redovno ga prati dve stotina čitalaca, a povremeno tri do četiri puta više. Publika raste do pet posto mesečno, bez ikakve reklame. MPN nije zainteresovan za preteranu masovnost, ali nije ni ekskluzivistička publikacija. Generacijski se izdvajaju dve grupe čitalaca:  od 20 do 25 i, pretežno, od 40 do 60 godina.  Čitani su u zemlji i u regionu, a više od 30 posto pratilaca je iz kulturnog rasejanja, Evrope i Amerike, uglavnom.

Ovaj elektronski časopis ne sadrži reklame, komercijalne oglase, niti prikriveno oglašavanje. Nije sponzorisan od strane korporacija, NGO, kao ni državnih institucija. Ipak, nudi mogućnost da ih čitaoci podrže posle nekoliko meseci, ukoliko uvide da im je sadržaj dovoljno interesantan i podsticajan da bude podržan.

 

Sa jedne strane, na prvi pogled izgleda da je MPN izvan vremena, ali na drugi pogled postaje jasno da se i te kako bavi i vremenom kojem smo savremenici, ali na suštinski način. Bitna pitanja sa kojima se čovek suočava, večna su.

Činilo se  da je ovakvo novinrastvo izumrlo. I da, ako vaskrsne, ne bi opstalo. Ali nije tako. Postoje ljudi koji još drže Prometejsku vatru ali i oni - bez kojih bi takvo pisanje bilo besmisleno - koji to vole da čitaju.

Zato Nikolić ističe da je uređivački proces u magazinu kao u ogledalu.

 

„Mene kao urednika modeliraju autori ali i čitaoci. Inspirišu me saradnici, teme i njihov stil pisanja, uostalom i ja sam autor velikog broja tekstova čije teme biram na bazi intuicije i inspiracije. Od autora tražim da se ne ograničavaju ni u čemu i da pišu samo o onome što vole i poznaju. Od te tačke nisam više demokratičan, vratim na dublju doradu ili ne objavim“, istakao je.

Šta je Substack?

Substack je interaktivna platforma na internetu namenjena piscima, publicistima i novinarima, opremljena korisnim alatima za uređivanje i objavljivanje eseja,  članaka pa i obimnijih literarnih dela. Nastao je tako što je izvestan broj afirmisanih autora, urednika i novinara koji su pisali za Njujorker, Tajms magazin, Vašington post, Veniti fer i slično, osetio potrebu da se oslobodi krutih okvira i mejnstrim novinarstva u raljama političke korektnosti i oproba na tržištu samostalno, ali tako da mogu da naplate svoj rad.

Kada su u pitanju poezija i proza, ove tekstove objavljuju kada se pojavi nešto zaista vredno i neobično.

 

„Dobrovoljnost je u svemu presudna. Ko kaže da entuzijazam više ne postoji?!“, istakao je.

Ko piše za MPN?

Na pitanje ko su autori MPN-a Milan Peca Nikolić nevoljno je odgovorio, rekavši da  ne može navesti sve autore koji su dali doprinos magazinu, ali je naveo neke od njih.

Među prvim saradnicama javili su se dr Slobodan Simović, filozof i teorijski fizičar, čovek renesansnih interesovanja i širine, čija me je pasivnost naterala da ga prenem iz snenih holandskih pejzaža i pozovem u ovu postolovinu. Pišu i sledbenici tamnavske škole mišljenja i pevanja čiji je neugasivi plamen upalila još prva dama srpske filozofije, Obrenovčanka dr Zagorka Mićić (1903-1982)", naveo je on.

 

Za MPN magazin pišu i Gojko Božović, urednik, kritičar i pesnik, dr Lidija Merenik, istoričar i teoretičar umetnosti, Miodrag Milovanović, hroničar naučno-fantastične literature i periodike, Ratko Dangubić, aforističar, pripovedač i romanopisac, Vladan Matić, iskusni diplomata i pisac i Aleksandra Radović, koja često piše poeziju.

"Među autorima je Ivana Janošević, vavilonski bibliotekar, uvek spremna da pronađe manje poznate bisere iz naše kulturne tradicije i priredi ih na zanimljiv način. Zatim, Srpko Leštarić, arabista i prevodilac, minuciozni poznavalac jezika i kulture srednjeg sveta, čije se prevodilačko iskustvo kreće od Pisma Haralampiju, preko najboljih arapskih klasičnih i savremenih pisaca, do Hiljadu i jedne noći", kaže on.

Ističe i tekstove Dragoljuba Petkovića, nekadašnjeg glavnog urednika Takovskih novina, Dušana Popovickog i Ljubicu Turudić.

Pored toga, redakcija MPN-a posthumno objavljuje poeziju i druge tekstove Koste Lozanića.

"Pozivam novinare koji smatraju da sebe pronalaze u ovom onlajn izdanju da svoje tekstove pošalju na pecampn@gmail.com, kao i da prate sajt MPN magazina", rekao je.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi