Vesti
19. 03. 2013.
Primedbe Medijske zajednice
Medijska zajednica upozorila je danas da je Nacrt zakona o javnom informisanju i medijima u celini prenormiran i restriktivan, da u pojedinim delovima sadrži nedorečena i kontradiktorna rešenja, koja ograničavaju medijski pluralizam.
Nacrt zakona u prelaznim i završnim odredbama mora da sadrži istričitu zabranu direktnog budžetskog finansiranja medija od 1. januara 2014. godine, kada se uspostavlja sistem isključivo projektnog finansiranja, ističe Medijska zajednica i dodaje da je do tada neophodno da mediji finansirani iz javnih sredstava ne učestvuju u javnim konkursima, kako bi se obezbedila jednaka startna pozicija za sve medije u uslovima slobodne konkurencije.
"Neophodno je promeniti član iz prelaznih i završnih odredbi koji propisuje da Zakon o javnom preduzeću Novinska agencija Tanjug prestaje da važi 31.12.2014.godine, jer su članovi 16. (o finansiranju) i 19. (o vlasništvu) tog zakona u direktnoj suprotnosti sa Nacrtom zakona o javnom informisanju i medijima, kao i Medijskoj strategiji", ističe se u zajedničkim primedbama Medijske zajednice.
Nacrt zakona, u prelaznim i završnim odredbama, predviđa 31.12.2014.godine kao krajnji rok za privatizaciju državnih medija, ali se već sada pominje mogućnost produžavanja tog roka, čemu se Medijska zajednica se izričito protivi.
Zakon, kako se ističe u primedbama, zanemaruje činjenicu da su način rada privrednih društava, proces registracije, proces utvrđivanja nedozvoljenog objedinjavanja u potpunosti regulisani zakonima, kao što su Zakon o privrednim društvima, Zakon o registraciji privrednih subjekata i Zakon o Agenciji za privredne registre.
Zato nema potrebe da se Zakonom o informisanju i medijima Komisiji za zaštitu konkurencije ili Agenciji za privredne registre propisuje šta i kako će one raditi i u skladu sa čime će postupati.
Medijska zajednica ističe i da Nacrt zakona nameće medijima preteran broj odredbi i uslova koje su obaveza državnih organa, kao i da sadrži veliki broj odredbi o medijskom poslovanju, koje nisu proverene i usklađene sa opštim principima slobodnog poslovanja u Srbiji, niti sa evropskim standardima.
U primedbama se ističe i da su "odredbe o projektnom finansiranju nejasno postavljene" i da kriterijumi za dodelu sredstava moraju biti objektivni, merljivi, nediskriminatorni, uz puno poštovanje pravila o kontroli državne pomoći i slobodnog tržišta, u skladu sa odredbama Medijske strategije.
U konkursnim komisijama većinu moraju činiti eksperti koje delegiraju reprezentativna profesionalna udruženja i medijske asocijacije; Takođe, kriterijumi za izbor članova konkursnih komisija moraju biti uniformni, bez obzira na nivo vlasti koji dodeljuje pomoć (nacionalni, regionalni i lokalni).
Medijska zajednica ocenjuje i da je Nacrt zakona prenormiran i izuzetno restruktivan u delu o registru medija i da obim podataka o osnivaču medija i povezanim licima daleko prevazilazi osnovnu ideju transparentnosti vlasništva u medijima.
Ovde se u velikoj meri narušava princip proporcionalnosti (srazmernosti) cilja i sredstva za postizanje tog cilja, naročito imajući u vidu odredbe koje predviđaju dostupnost podataka o ličnosti za širok krug ljudi (osnivača medija - fizičko lice, glavnog i odgovornog urednika ali i za povezana lica). To je u suprotnosti sa pravilima o zaštiti podataka o ličnosti i važećim evropskim standardima u toj oblasti, ističe se u primedbama.
Primedba Medijske zajednice je i što Nacrt zakona, u delu o registru, sadrži odredbu o povezanim licima, bez opravdanog razloga, koja je u suprotnosti i sa principima zaštite podataka o ličnosti, ali i opštim trendom ukrupnjavanja medija.
Nacrt zakona, u delu o registru, sadrži odredbu o obavezi medija da objavljuju sume državne pomoći i prihoda koje dobijaju od javnih preduzeća za oglašavanje, što su obaveze Komisije za kontrolu državne pomoći i Državne revizorske institucije.
Medijska zajednica smatra da je neophodno da se pojedine odredbe Nacrta o objedinjavanju vlasništva dodatno preciziraju, kao i da se utvrdi mogućnost "ukrštenog vlasništva", što je evropska i svetska praksa.
Neophodno je voditi računa da se prekomernim ograničavanjem koncentracije ne uništi ceo medijski sektor, naročito na lokalnom i regionalnom nivou.
Potrebno je posebnim članom/članovima precizno utvrditi da privredna društva koja se bave distribucijom štampe, neposredno ili posredno preko drugih privrednih društava čiji su vlasnici ili suvlasnici, ne mogu biti osnivači štampanih medija.
Deo zakona koji se odnosi na ispravku, opoziv i odgovor je prenormiran i često nije moguće videti razliku u pogledu tretmana ovih pravnih instituta. Nije dovoljno naglašeno da se ova sredstva mogu koristiti alternativno i da za jednu informaciju nije moguće koristiti sva tri instituta.
Medijska zajednica se protivi propisivanju instituta opoziva u Zakonu o javnom informisanju i medijima i smatra da ovaj deo zakona treba skratiti i pojednostaviti, polazeći od postojeće prakse.
U Nacrtu zakona, upozorava se, nije u dovoljnoj meri prepoznat značaj samoregulacije u pogledu poštovanja visokih standarda slobodnog novinarstva, kao ni u pogledu važnosti odita koji mora da se zasniva na pravilima koja su merljiva i transparentna.
To da se medij sam podvrgao autoritetu nekog samoregulatornog tela u pogledu poštovanja profesionalnih standarda ili da dobrovoljno participira u sistemu oditovanja tiraža, treba da budu okolnosti koje se posebno cene i vrednuju kod dobijanja projekata, ističe se u saopštenju.
Pitanje položaja novinara takođe nije u dovoljnoj meri rešeno, naročito u pogledu ravnopravnog statusa, imajući u vidu da je praksa pokazala da opšta pravila radnog prava nisu bila dovoljno sredstvo za zaštitu prava iz radnog odnosa za ovu kategoriju, ukazuje Medijska zajednica.
U Nacrtu zakona se koristi neadekvatna i nerazumljiva terminologija, ističe se u saopštenju i zaključuje da Medijska zajednica zadržava pravo da i posle javne rasprave ukazuje na ove i druge nedostatke u Nacrtu i predlaže drugacija rešenja, insistirajući da bude uključena u ostale faze izrade ovog zakonskog teksta.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.