Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Rojters istraživanje: Građani najviše veruju N1, Novoj, Danasu i Vremenu
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

18. 06. 2025.

Izvor: Danas

Rojters istraživanje: Građani najviše veruju N1, Novoj, Danasu i Vremenu

Najveće poverenje građani Srbije imaju u televizije N1 i Nova, kao i u štampane i digitalne medije Nova, Danas i Vreme, dok najmanje veruju Pinku, Informeru, Hepiju i Kuriru – pokazuje istraživanje Rojters instituta o digitalnim medijima za 2025. godinu, u koje je Srbija prvi put uključena.

Ovo obimno međunarodno istraživanje za Srbiju je sprovela profesorka Fakulteta političkih nauka Snježana Milivojević, a podaci ukazuju na izrazito podeljeno i politizovano medijsko tržište u Srbiji, uz sve veći značaj digitalnih platformi i sve manju ulogu tradicionalnih izvora vesti.

Nova, N1 i Danas među najpouzdanijima

Prema nalazima Rojtersovog izveštaja, N1 i Nova, kablovski kanali u vlasništvu United Grupe, predstavljaju ključne izvore nezavisnih informacija u Srbiji. Pored njih, Danas se izdvaja kao jedan od najpouzdanijih digitalnih i štampanih medija, dok štampano izdanje nedeljnika Vreme zadržava visoku reputaciju među građanima.
Iako su, kako se navodi, mejnstrim mediji pod sve većom političkom kontrolom, posebno televizije sa nacionalnom frekvencijom, istraživanje pokazuje da publika u Srbiji i dalje uspeva da prepozna profesionalne i kredibilne izvore informisanja.

Prezasićeno tržište sa nedostatkom poverenja

Medijsko tržište u Srbiji ocenjuje se kao prezasićeno i finansijski neodrživo, sa više od 2.150 registrovanih medija, što je nesrazmerno u odnosu na ukupne prihode od oglašavanja, koji iznose nešto preko 270 miliona evra godišnje.

U takvoj klimi, štampani mediji beleže snažan pad, a sada učestvuju sa svega 5 odsto u oglašivačkom tržištu, dok je onlajn sektor u porastu i čini više od 27 odsto ukupnih prihoda. Među onlajn medijima, najveći domet imaju portali N1, Blic, Telegraf.rs, Kurir i SrbijaDanas, ali poverenje korisnika jasno se usmerava ka N1, Danasu i sličnim izvorima.
Zemaljska televizija još dominira – uz kontrolu vlasti.

I pored sve izraženije digitalizacije, zemaljska televizija ostaje jedan od glavnih izvora informacija u Srbiji, sa prosečnim dnevnim vremenom gledanja od 5,3 sata, što je među najvišima u svetu. Međutim, četiri komercijalne televizije sa nacionalnom frekvencijom nalaze se u vlasništvu domaćih kompanija blisko povezanih s političkim vrhom, uključujući i porodične veze sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

U izveštaju se navodi da su ovi mediji snažno orijentisani ka promociji političke agende predsednika, uz podatak da se Vučić na televizijama pojavio više od 300 puta tokom 2024. godine, i 141 put tokom prva tri meseca 2025.
Društvene mreže kao alternativa – posebno za mlade

Građani Srbije u velikom broju koriste društvene mreže kao glavni kanal informisanja – čak 67 odsto, što je najviši procenat u Evropi. Među mladima (18–24 godine), TikTok koristi 45 odsto za vesti, dok je Instagram jednako rasprostranjen.

„U aktuelnoj društvenoj i političkoj krizi, društvene mreže igrale su ključnu ulogu u širenju necenzurisanih informacija, posebno među studentskim aktivistima“, navodi se u izveštaju.
Građani izbegavaju da plaćaju vesti – ali traže poverenje

Plaćanje za digitalne medije u Srbiji i dalje je retkost – svega 7 odsto ispitanika izjavilo je da plaća neki oblik pretplate za onlajn vesti. Uprkos tome, poverenje u profesionalne medije ostaje ključno i visoko rangirano u poređenju sa senzacionalističkim i politički obojenim izvorima.

Celokupno istraživanje možete pogledati OVDE.

Komentari (1)

ostavi komentar
sre

18.06.

2025.

anonymous [neregistrovani] u 13:15

MIKI

Istrazivanje je sprovedeno na dvoje ispitanika - Draza Petrovic i Zaklina Tatalovic. Lepo

Odgovori

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi