Naslovna  |  Novinari na sudu  |  Sudska praksa  |  Sudska praksa - štamparke  |  Pravnosnažna presuda: "Novosti" kažnjene zbog nedovoljne pažnje i novinarske etike prilikom objavljivanja informacije
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Sudska praksa - štamparke

15. 07. 2019.

Autor: M. Ilić Izvor: UNS

Pravnosnažna presuda: "Novosti" kažnjene zbog nedovoljne pažnje i novinarske etike prilikom objavljivanja informacije

Na portalu UNS onlajn (www.uns.rs) u rubrici „Novinari na sudu - sudska praksa“ objavljujemo prvostepene i pravosnažne presude po tužbama protiv novinara i medija na osnovu Zakona o javnom informisanju i medijima, Zakona o autorskim i srodnim pravima, Zakona o obligacionim odnosima, Zakona o radu (tzv. štamparke, autorke, radni sporovi)… U ovoj rubrici izveštavamo o suđenjima, a obaveštavamo i o presudama, kao i o stavovima Vrhovnog, Upravnog i Ustavnog suda u vezi sa medijskim parnicama. Danas objavljujemo presudu - "Novosti" kažnjene zbog nedovoljne pažnje i novinarske etike prilikom objavljivanja informacije.

SUDSKA PRAKSA: Povreda časti i ugleda

APELACIONI SUD U BEOGRADU: Kazna zbog nedovoljnog nivoa pažnje i novinarske etike prilikom objavljivanja informacije

 PRESUDA: ODBIJA SE kao neosnovana žalba tuženih (Novinsko-izdavačko društvo Novosti iz Beograda i Ratko Dmitrović, glavni i odgovorni urednik, prim. UNS-a) i POTVRĐUJE presuda Višeg suda u Beogradu P3 28/16 od 23.3.2017. godine.

ODBIJA SE kao neosnovan zahtev tužilje (Gordane Pribanović iz Aleksandrovca, prim. UNS-a) za naknadu troškova drugostepenog postupka.

OBRAZLOŽENjE: Prvostepenom presudom usvojen je tužbeni zahtev tužilje (Gordane Pribanović, prim. UNS-a) pa su obavezani tuženi („Novosti“ i Ratko Dmitrović, prim. UNS-a) da tužilji solidarno isplate na ime naknade nematerijalne štete nastale objavljivanjem fotografije tužilje na strani 13 dnevnog lista „Večernje novosti“ od 9.1.2013. godine u tekstu pod naslovom „Otac sinu zario nož u grlo“ iznos od ukupno 300.000 dinara: i to na ime naknade nematerijalne štete za pretrpljenje duševne bolove zbog povrede prava na privatnost iznos od 150.000 dinara; na ime naknade nematerijalne štete zbog pretrpljenih duševnih bolova zbog povrede časti, ugleda i prava i na slobodu ličnosti iznos od 150.000 dinara, a sve sa zakonskom kamatom...Obavezani su tuženi da bez odlaganja i komentara objave o svom trošku, najkasnije u drugom narednom broju novina presudu, pod pretnjom prinudnog izvršenja...Obavezani su tuženi da na ime troškova parničnog postupka isplate tužilji iznos od 60.100 dinara...

Protiv navedene presude žalbu su blagovremeno izjavili tuženi zbog bitne povrede parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primene materijalnog prava.

Tužilja je dala odgovor na žalbu tuženih.

Ispitujući pravilnost pobijane presude...Apelacioni sud je našao da žalba nije osnovana.

ČINjENIČNO STANjE: Prema činjeničnom stanju utvrđenom u prvostepenom postupku proizilazi da je dana 09.1.2016. godine u štampanom izdanju dnevnog lista „Večernje novosti“ na strani 13. objavljen članak sa nadnaslavom „Porodična tragedija na Božić u aleksandrovačkom selu Donja Ržanica“ i naslovom „Otac sinu zario nož u grlo“ u kome se opisuje porodična tragedija koja se dogodila u Donjoj Ržanici i da je u okviru teksta objavljena fotografija tužilje Gordane Pribanović ispod koje je navedeno „Majka Verica posečena po obrazu i rukama“ iz čega sledi da tekst napisan o događaju koji se desio u jednoj porodici koja nema nikakve veze sa tužiljom. Usled istvetnosti tužiljinog prezimena sa prezimenom porodice o kojoj tekst govori, novinari su došli do tužiljine slike i greškom objavili kao prilog tekstu koji se ne odnosi na nju i njenu porodicu. Prilikom saslušanja pred prvostepenim sudom tužilja je navela da su njena i sinovljeva slika koje su objavljene, napravljene na sinovljevoj svadbi 2012. godine i ne zna kako je slika dospela do novinara. Selo u kome se zaista desio zločin je 10 kilometara od Aleksandrovca gde oni žive, i jedino se poklapa ime i prezime njenog sina sa dečakom koji povređen od strane oca. Navela je da je i ranije bila lošeg zdravlja, ali da je ovaj članak naknadno doprineo da joj se zdravlje pogorša, da bi na kraju u martu mesecu završila u bolnici pošto je dobila infarkt miokarda, a šećer joj se povećao...

STAV APELACIONOG SUDA: Pravilno je zaključio prvostepeni sud da su tuženi objavljivanjem tužiljine fotografije u okviru teksta „Otac sinu zario nož u grlo“ dovele čitoce u zabludu da je tužiljin sin napadnut od strane svog oca, kojom prilikom je tužilja povređena, te su na taj način istovremeno objavili i netačnu informaciju i povredili čast i ugled tužilje, kao i njeno pravo na privatnost. Iz prethodno navedenog sledi da tuženi nisu postupali sa primerenom novinarskom pažnjom, jer nisu proverili da li se informacije odnose na osobu čiju su fotografiju objavili u tekstu, a to su bili u obavezi da urade. Tokom prvostepenog postupka je utvrđeno da usled objavljivanja ovakvog teksta uz tužiljinu sliku, tužilja je pretrpela nematerijalnu štetu zbog povrede njene časti i ugleda koje ogleda u tome što je prolazila kroz osećaj neprijatnosti, nemira, patnje i stresa usled toga što se kroz štetnu radnju tuženih koja se ogleda u objavljivanju njene fotografije u priči o porodičnoj tragediji druge porodice našla u situaciji da svi njeni rođaci, prijatelji, poznanici i ostala javnost misle da se u njenoj porodici desila tragedija u kojoj je otac napao sina zbog poremećenih međuljudskih odnosa, zbog čega se na njenu porodicu počelo da gleda drugačije, tako da je tužilja navela da nisu mogli da žive od ljudi koji su je dugo nakon objavljivanja zapitkivali i pokazivali njihovu kuću kao na mesto gde se desio strašan zločin, što je doprinelo duševnim bolovima kod tužilje koji su prouzrokovali pogoršanje njenog zdravlja, o čemu je priložila i lekarske nalaze.

Po shvatanju ovog suda, slobodno iznošenje informacija u cilju obaveštavanja javnosti o određenim događajima mora da bude u proporciji sa dužnostima i odgovornostima u cilju zaštite ličnih prava drugih lica o čemu govori član 10 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Ova proporcija je narušena jer se u konkretnom slučaju radi o informacijama iz privatnog života ljudi, objavljivanje informacije i fotografije za koju nemaju saglasnost, iz čega sledi zaključak da tuženi prilikom objavljivanja informacije nisu pokazali dovoljan nivo pažnje i novinarske etike...

...Neosnovani su žalbeni navodi da je prvostepeni sud donošenjem odluke počinio bitnu povredu parničnog postupka, obzirom da je presuda jasna i izreka razumljiva i u skladu sa ostalim izvedenim dokazima u postupku, te su stoga neosnovani ovi navodi...

(Iz presude Apelacionog suda u Beogradu Gž3 od 27.7.2017. godine)

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi