Naslovna  |  Aktuelno  |  DNV-UNS  |  Govor mržnje dobija sve više mesta u medijima
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

DNV-UNS

15. 12. 2021.

Autor: Predrag Rava Izvor: UNS

Govor mržnje dobija sve više mesta u medijima

Javno etiketiranje i diskriminacija pojedinaca ili određene društvene grupe sve su češće u medijima, pa je potrebano je da se novinari više uključe u borbu protiv govora mržnje u javnoj sferi, zaključak je radionice „Kako do medija bez govora mržnje“ koju je u Novom Sadu održalo Udruženje novinara Srbije sa svojim ogrankom Društvom novinara Vojvodine (UNS-DNV).

,,Osobe koje koriste govor mržnje se često pozivaju na slobodu izražavanja što ne može biti opravdanje“, izjavila je Antigona Andonov iz Povereništva za zaštitu ravnopravnosti. Jezik koji se koristi u medijima obiluje diskriminatornim i seksističkim izjavama, dodala je ona i istakla da prvo treba pojasniti šta je govor mržnje, a šta nije. Sa tim u vezi, pomenula je i da je Povereništvo napravilo priručnik za novinare i novinarke ,,Borba za ravnopravnost“, koji je svima dostupan, a gde je razjašnjeno šta je govor mržnje, šta uvreda, šta sloboda izražavanja… Andonov je napomenula i to da mnogi nisu upoznati sa svojim pravima, i nemaju dovoljno poverenja u institucije, zbog čega ne prijavljuju slučajeve diskriminacije Poverenici za zaštitu ravnopravnosti.

Koordinatorka ,,Građanske inicijative“ Dragoslava Barzut smatra da je put od uznemiravajućeg govora, preko govora mržnje do fizičkog nasilja sve kraći i da je govor mržnje indikator fizičkog nasilja. Dodaje i da mediji ne treba samo da se suzdržavaju od korišćenja govora mržnje, već treba i da ističu pozitivne argumente o pripadnicima osetljivih grupa, kako bi razbili predrasude i stereotipe.

,,Treba nam društveno okruženje u kome se poštuju različitosti. A jednom stečena prava nisu zauvek stečena prava“, rekla je Barzut navodeći primer prava LGBT zajednice“. Ona je predstavila ispravnu terminologiju koju bi trebalo koristiti u izveštavanju o LGBT zajednici. Takođe, pomenula je i prijave kada su javne ličnosti koristile govor mržnje, a slučajevi su dospeli do suda. Nažalost, kako je navela, njihova osuda je prolongirana i menjana usled različitog tumačenja postojećih zakona.

Govoreći o diskriminaciji migranata, odnosno o medijskim objavama o njima, sociolog i kolumnista lista ,,Danas“, Aleksej Kišjuhas rekao je da je upravo naš odnos prema različitim kulturama i identitetima lakmus papir koji nam govori gde smo kao društvo. Prema njegovim rečima, vesti o migrantima najčešće izgledaju tako da direktno provociraju govor mržnje kod čitalaca. Ljudi koji imaju antimigrantska osećanja već veruju da su migranti zli, pa će i takvi medijski sadržaji imati svoju publiku i popularnost. Taj konstruisani identitet nekog Drugog, koji nam je navodno pretnja i dalje opstaje. Matrica prema kojoj smo Mi - dobri, a Oni - loši se stalno ponavlja, smatra Kišjuhas. Govor mržnje i nedostatak argumentovane rasprave sve su prisutniji u našim medijima i to postaje prihvatljiv obrazac komunikacije, dodao je Kišjuhas.

Novinar Radio televizije Vojvodine, Željko Kaldaraš, pravnik po struci, analizirao je primere loše, ali i dobre prakse u izveštavanju o romskoj zajednici.

„Medijski naslovi i sadržaji su i dalje senzacionalistički. Ako naslov nije skandalozan, nije ni zanimljiv“, istakao je on, i naveo kao primer da je ispravnije tekst o nasilju nad Romima nasloviti ,,Prebijen je jer je Rom“, a ne ,,Prebijen je Rom“ jer treba istaći razlog, a ne etničku pripadnost.  Istraživanja pokazuju, rekao je Kaldaraš, da su Romi u samom vrhu kada je izloženost diskriminaciji u pitanju. Dodao je i da ne zna primere da su Romi kao fizička lica prijavljivali neki slučaj govora mržnje,  uglavnom neko uvek posreduje u tome.

Sa skupa je poslata i poruka da se mora više raditi na zaštiti novinara koji pišu o diskriminaciji svi oblika.

Moderator radionice „Kako do medija bez govora mržnje“ bio je Predrag Rava

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Radionica je sufinansirana i podržana od strane Gradske uprave za kulturu Grada Novog sada na II Javnom konkursu za sufinansiranje projekata sredstvima iz budžeta Grada Novog Sada u cilju ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2021. godini

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi