Region
23. 02. 2022.
Podkast kao forma omladinskog aktivizma
Povećao se broj podkasta tokom pandemije u BiH, a to je platforma koja mladima daje slobodu izražavanja u onlajn prostoru.
Podkast nudi mogućnost mladima da se bave temama koje ih interesuju. Upravo zbog toga, početkom februara u Banjoj Luci održana je trodnevna konferencija „Podkasting: osnaživanje individualnih glasova“ u okviru koje je 35 mladih radilo na razvijaju vlastitih ideja za podkaste te slušalo iskustva prvih podkastera u BiH. Konferencija je održana u okviru BH Resilience Initiative (BHRI) programa Međunarodne organizacije za migracije, a cilj je bio da se kroz podkast osnaži omladinski aktivizam, ali i građansko novinarstvo u BiH.
“Podkast je super platforma koja mladim ljudima u neslobodnom vremenu daje njihovu slobodu u prostorima koji su a priori njihovi, a to je online prostor … I ja zaista mislim da je ovo vrijeme u kojem oni preuzimaju kontrolu nad onim što se dešava u njihovom životu”, govori Nedim Krajišnik, voditelj podkasta za nastavnike i nastavnice Besjede u obrazovanju. Kaže da ukoliko se odluče za podkast, važno je da mladi znaju iz kojih uvjerenja to čine i zbog kojih vrijednosti, te da svu energiju usmjere na sadržaj, a ne nužno na estetiku. “To sve kreće sa serijom ozbiljih poraza, nekom upali, nekom ne upali, ali trebaju da budu spremni na njih i da ih koriste kao platformu za učenje”, kaže Krajišnik.
Sagovornici se slažu da je broj podkasta u BiH porastao tokom pandemije. Istraživanje Mladi za bolje medije je pokazalo da mladi prate raznovrsne kanale na Jutjubu, često kanale o ljepoti, modi i lifestyleu, a na spisku se nalaze i podcast CAT patrola omladinskog projekta Građani protiv terorizma, YouTube kanal muzičke grupe Helem Nejse, te zagrebački podkast Inkubator. Podkaste imaju i pojedine medijske kuće, poput Buke i Radio Slobodna Evropa, a u okviru BHRI projekta pokrenuti su i omladinski podkasti Zadnja klupa, koji vode mladi iz Srebrenice, Vlasenice i Bratunca, Već danas, podkast mladih iz Zvornika i Kalesije te RadiYo Active, podcast community radija iz Zenice.
Senad Alibegović, idejni pokretač podrške mladim podkasterima i podkastericama u BiH u okviru BHRI programa, kaže da je ovo nastavak osnaživanja podkast scene u BiH. “Nama je važno da se glasovi mladih iz Bosne i Hercegovine čuju, stoga, podkast kao novi i sve aktuelniji format idealan je za jačanje građanskog novinarstva”.
Popularnost podkasta
Riječ podkast je nastala kao kombinacija riječi Appleovog Ipod-a i riječi broadcast (emitirati), a čini digitalnu audio datoteku na koju se može pretplatiti putem digitalnih servisa. Popularne podkast platforme su Pocketcasts, Stitcher, Apple Podcast, Podbean, Soundcloud i Spotify. Osnivač hrvatskog magazina Netokracija Ivan Brezak Brkan, koji zajedno sa urednicom Mijom Biberović vodi podkast Netokracija o novostima iz digitalne industrije, ne smatra da su svi talk showovi na YouTubeu podkasti, već samo sadržaji koji imaju audio verziju dostupnu putem nekog servisa koji podržava podkast feedove – kao što je Apple Podcasts i Google Podcasts. Ipak, video forma podkasta, najčešće u obliku talk showa, se razvila na YouTubeu, a u regiji pod ovim pojmom se danas ubrajaju razne audio i audiovizuelne talk show emisije, intervjui, reportaže pa i radijske emisije na internetu.
Izvještaji Reutersovog instituta za studij novinarstva pokazuju da je 2020. i 2021. godine oko 30 posto ispitanika u 20 zemalja svijeta slušalo podkast posljednjih mjesec dana. U 2021. godini, podkasti su bili najpopularniji u Irskoj (41%), Španiji (38%), Švedskoj (37%), Norveškoj (37%), i Sjedinjenim Američkim Državama (37%). Osobe koje slušaju podcast su većinom mlađe (do 35 godina), to najčešće čine preko mobilnih telefona/slušalica, te na putu prema poslu ili školi, iako je tokom pandemije došlo do povećanja broja onih koji podkast slušaju kući. Za medijske kuće podkast je postao dobar kanal za privlačenje publike i za sticanje njihovog povjerenja.
Dijana Tepšić, nekadašnja radijska voditeljica, osnivačica i kretivna direktorica Play Team agencije iz Banje Luke, kaže da je podkast “eksplodirao” posljednjih godina u regiji, naročito u Srbiji i Sloveniji.
“Ja baš mislim da BiH ima potencijal u smislu odličnih ideja, odličnih ljudi, odličnih projekata i da je to kod nas definitivno nešto što je sada također jako popularno i traženo. Ljudi su u pandemiji, naravno, bili više u kući, više okrenuti gledanju i slušanju sadržaja”. Kaže da su prednosti podkasta da se njegov sadržaj može pratiti tokom bilo kojih aktivnosti, kao što je šetnja ili kuhanje, te da kod podcasta nije bitna toliko dobra oprema koliko autentičnost tema, naročito onih koje nisu zastupljene u mainstream medijima, poput mentalnog zdravlja i brige o sebi, te interesantan sadržaj i zanimljivi gosti. Govori da danas svako sa pametnim telefonom može snimiti podkast, a da se na internetu mogu pronaći uputstva za editovanje video ili audio sadržaja.
“Tako je tu više pitanja koliko se mi trebamo pokrenuti, biti kreativni i autentični, a sve drugo, i oprema i uslovi i tehnika i novac – to će doći s vremenom ako vi to iskreno i strastveno želite”, kaže ona.
Iskustva prvih podkastera u BiH
Ivona Kukić, novinarka RadioActive, vodila je podkast ovog community radija iz Zenice. Podkast su počeli snimati u februaru prošle godine, a bavili su se društveno angažovanim temama za mlade, poput cyber bullyinga, seksualnog obrazovanja i freelancinga.
“Željela sam da vidim kako je biti ispred kamere i kako je to da dozvoliš da nemaš baš kontrole nad svim, da improvizuješ i da se prilagođavaš svakom novom sagovorniku i temi. Svaki put si se morao spremati, ponovo raditi neko mini istraživanje bez obzira na to da li nam je podkast bio portret ili tematski”. Kaže da joj se podkast jako svidio jer je opuštena forma, te da emisije nužno ne moraju trajati uvijek isto. “Možeš da imaš pristup kakav hoćeš, ako je ozbiljnija tema, onda si i ti ozbiljniji, ako je opuštenija varijanta, a onda ću i ja biti opuštenija, nasmijanija”, kaže Kukić.
Malik Sakić, voditelj podkasta PodCat sa Malikom, u kojem razgovor vodi sa raznim gostima, sa podkastom se počeo baviti prije više godina. Vodio je emisiju Politička sedmica u BiH, podkast sa osvrtom na aktuelna politička dešavanja u zemlji.
“Nije bilo jednostavno jer nije bilo podrške. Morao si da radiš sam i istraživanje i snimanje i editing i objavljivanje, pa da onda to negdje plasiraš pa da ljudima to bude interesantno. Nakon što to sve objaviš, onda vidiš da nema pregleda, misliš da nisi zanimljiv i misliš da treba to da prestanem da radim. I onda odskoči neka emisija. Sjećam se da sam ustao i vidio 500 pregleda”, kaže Sakić.
Govori da se podkast počeo razvijati u BiH, te da su danas, za razliku od ranije, mladima dostupni savjeti i iskustva drugih. “Ono što mi se najviše sviđa jeste što se stvara jedna ciljna grupa ljudi, možda neki hub podcastera u BiH, gdje će imati priliku, da ko god započinje s novim idejama da imate neku skupinu ljudi kojima se može javiti.”
Savjeti za druge
Admir Čular iz grupe Helem Nejse, koja ima i svoj talk show na internetu, kaže da je odlično što su brojni podkasti pokrenuti u posljednje vrijeme u BiH ali da ih je ipak potrebno tehnički poboljšati.
“Mislim da treba poraditi dosta na tehničkom rješenju tih podkasta, da su slušljivi, gledljivi, to je osnovna stvar, da se nekako kapacitiraš s opremom”. Smatra da podkast ne treba biti baziran samo na razgovoru u obliku talk showa, već da je potrebno tražiti i druge forme, te da ukoliko se osoba želi posvetiti podkastu, to treba raditi puno radno vrijeme.
“Jedini način da se razvijaš jeste da svaki dan radiš na tome, ne može se paušalno vrijeme posvećivati nečemu. To je jedini savjet mladima”, govori.
Nedim Krajišnik dodaje i da je i priprema jako bitna. “Za svakog gosta, to je prvo stvar poštovanja, drugo to razlikuje dobar ili loš podkast, a priprema – pročitati knjige, pročitati članke, istražiti nečiji život … pričati s puno ljudi prije nego što uopće dođete do gosta. Koliko god to bilo dosadno, to daje finalni rezultat”.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.