Naslovna  |  Aktuelno  |  Region  |  Darko Jovović: Uloga i značaj medija na lokalnom nivou, štit demokratije koja otvara oči
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Region

11. 08. 2022.

Autor: Darko Jovović Izvor: SNCG

Darko Jovović: Uloga i značaj medija na lokalnom nivou, štit demokratije koja otvara oči

Da nije medija svijetom bi zavladao informativni mrak, dok bi čovjek egzistirao kao biće lišeno mogućnosti da čuje nešto novo i sazna nešto više mimo onog što se zbiva u njegovom vidokrugu. To ukazuje da su mediji, kao i knjige, oči svijeta i sveukupnog auditorijuma kom je do novih saznanja stalo.

Znamo da je pravo na informisanost jedno od osnovnih ljudskih prava. Zato i lokalni mediji kroz svoj rad, ali i novinari, odnosno saradnici koji rade za medijske kuće, čije se informacije plasiraju na državnom nivou,  preuzimaju na sebe odgovornost da svojim sugrađanima obezbijede ostvarenje ovog prava. To samo po sebi govori da mediji u lokalnoj sredini treba da budu u službi građana i same zajednice, i da, kroz blagovremeno, objektivno i tačno informisanje budu glas naroda, da predstavljaju neku vrstu kontakta, odnosno spone, između svake individue i društva u cjelini, kao i institucija čiji bi rad morao da bude javan. To svakako treba da bude opomena za poslenike javne riječi i sve društvene činioce na lokalnom nivou da se ozbiljnije uhvate u koštac sa onim što se zove savremena informativna  djelatost.  Za tako nešto, svakako, su potrebni obrazovani i stručni kadrovi željni znanja, ali i razumijevanje onih od kojih zavisi da li će neko glasilo imati odgovarajuću finansijsku podršku, kako bi na pravi način odgovorilo postavljenom zadatku.

Mediji nisu samo tekovina vremena u kom živimo, oni su civilizacijska potreba društva kakvo poznajemo i čiji smo i sami dio. Zato se njihov značaj, ni slučajno, ne smije negirati. Baš, naprotiv, osnaživanje posebno lokalnih medija može samo da doprinese dobrobiti lokalnih zajednica, a ta dobrobit će se svakako reflektovati na dobrobit države, kao i samoga društva. Jer mediji, pa i oni lokalni, reprodukuju neuništive štambilje vremena koji pečate duhovne, nacionalne i istorijske stranice, i tako nas, prkoseći zaboravu, brane od neznanja i opominju da će informativni tragovi trajati onoliko koliko i mi budemo živi. Moramo shvatiti da su mediji štit civilizacije i napretka. A to koliko će to što mi radimo na lokalnom nivou dopirati do nekih većih sredina, gdje se drže ključevi odlučivanja, zaviseće, između ostalog, koliko se mi budemo glaskali i pomjerali svoje bitisanje sa periferije koja nam je predodređena.

Mediji na lokalnom nivou, pored lokalnog informisanja, su ti koji treba da događaje i vrijednosti sa kojima raspolažemo sklanjaju sa margina i ugrađuju ih u društvenu zbilju koja važi kao interesantan produkt za medijske konzumente i van sredine u kojoj egzistiraju. Lokalni mediji, takođe, treba da utiču na one koji se nalaze na pozicijama odlučivanja da sve što rade bude transparentno i dostupno svakom građaninu. Jer ljudi koji, zahvaljujući volji naroda, zauzimaju određene funkcije, moraju konačno da shvate da nemaju pravo da od javnosti skrivaju bilo šta što se tiče zajedničkog dobra, ali i pojedinačnog interesa. To, ujedno, znači i da se novinari moraju posmatrati kao promoteri javnog života, a ne da se doživljavaju, kako to često biva, kao neko ko je tu da nekoga, ili nešto, unizi ili diskredituje.

Jednostavno, moramo da znamo da se novinar bori protiv zaborava, on se, ako je pravi, sam oslobađa od kratkog pamćenja. A, i kad krenemo da zaboravimo, on nas probudi  i opomene da tu nijesmo od juče, da nijesmo sami i da je čovjek društveno biće.

Nažalost, u određenim centrima moći, onosno centrima odlučivanja, često se zabarovaljaju i zaobilaze važna pitanja i problemi sa kojima se suočava lokalno stanovništvo. Zato mediji sa lokalnog nivoa imaju zadatak da male sredine i dešavanja u njima pomjere sa periferije i stave do znanja da su svi ljudi, pa i događaji podjednako važni, bez obzira gdje egzistiraju. To je put da se da na značaju samoj lokalnoj zajednici i da se svakom pojedincu omogući da bude dobro obaviješten, ne samo kad se neke velike teme u pitanju, nego i servisne infornacije, koje omogućavaju njegovo lakše životno i društveno funkcionisanje. Ujedno, lokalni mediji su svojevrsni promoteri vrijednosti određenih sredina, do kojih oni „veliki“ opterećeni „velikim“ temama rijetko dopiru. A te velike vrijednosti iz malih sredina, često, zahvaljujući lokalnim medijima i izvještačima postaju interesantne i za širi auditorijum i izvan granica naše zemlje.

Ako tražimo dobre primjere onda se moramo prisjetiti kako je, kao jedino lokalno glasilo u Beranama u prošlom vijeku egzistirala  „Sloboda“, a koja je rođena tokom Drugog svjetskog rata. Taj list je godinama bio u neku ruku, lična karta ovoga kraja i, kako neko reče, najčitanije pismo naših brojnih sugrađana koji su, trbuhom za kruhom, otišli da žive daleko van svog zavičaja. „Sloboda“, osamdesetih godina prošlog vijeka, nije posmatrana kao  kategorija dobiti i profita, već kao duhovna i informativna neophodnost. Čini mi se da nam te vrijednosti danas nedostaju, jer savremeni čovek sve manje priznaje neka objektivna mjerila, od onih prirodnih, pa sve do običajnih i moralnih, zašta je, svakako, u značajnoj mjeri, krivo i takozvano moderno, a reklo bi se, i naručeno informisanje. Uprkos svemu što donosi nauka i civilizacija, živi se sa manjkom emocija, živi se u otuđenosti. Za razliku od ovih vremena “Sloboda” je bitisala u periodu kada je i socio-kulturološki kontekst bio sasvim drugačiji. Kad se živjelo otmenije, rasterećenije, moglo bi se reći, i lagodnije, jer su bliskost i intimnost prednjačili u odnosu na podjele, politička previranja, bježanja u svoj svijet i sveopšta podređivanja ličnim interesima.

Nažalost, danas društvena većina medije, pa ni one lokalne, ne posmatra sa aspekta neophodnosti, već ih doživljava kao nešto što predstavlja produženu ruku određenih politika, ili potrebu interesnih sfera. U takvom ambijentu i sami novinari ne pronalaze adekvatno mjesto u duštvu, nego se često identifikuju sa proizvođačima tračeva, zašta su, u dobrom dijelu, i sami krivi, prije svega, zbog najezde onih čiji se rad kosi sa novinarskom etikom.

Zato čitava problematika koja se tiče uloge i značaja lokalnih medija  zaslužuje jednu dublju analizi i riječ stručne i kritičke javnosti koja ne smije zaboraviti da se većina medija i ljudi koji rade u oblasti informisanjima suočavaju sa golemim mukama kako bi opstali i odgovorili svom pozivu koji nije nimalo lak.

Takođe, simptomatično je da se dosta govori o slobodi medija i ugroženosti novinara sa bezbjedonosnog aspekta. Međutim, malo se priča o egzistencijalnim pitanjima novinara, koji, kako svi znamo, nijesu adekvatno nagrađeni za ono što rade. To pitanje se ostavlja po strani, vjerovatno zato što i brojne medijske kuće pribjegavaju potrebi da, radi svojih materijalnih ograničenja, imaju jeftinu radnu snagu, zaboravljajući pritom da se do postizanja kvaliteta dolazi i kroz finansijsko stimulisanje zaposlenih, među kojima nijesu rijetki oni koji su u pripravnosti, praktično, 24 časa. Izostankom tog stimulansa i uz ubjeđenje da se do određenog  informativnog produkta može doći na jeftin način imamo sve nekvalitenije priloge sa stanovišta pismenosti i same zanatske obrade.

Zato se često možemo uvjeriti da smo prije pedesetak godina, kad smo bili lišeni današnjih informatičkih pogodnosti, imali mnogo ozbiljnije, pismenije i odgovornije poslenike javne riječi. To je nešto našta se, u cilju unapređivanja i modernizacije lokalnih medija, mora posvetiti posebna pažnja.

Zasigurno, lokalni mediji, generalno gledano, zaslužuju veću posvećenost i pažnju društva u cjelini, jer su oni na tom osnovnom nivou, najbližem građanima, čuvari i štit demokratije, koji otvara oči.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi