Region
14. 01. 2026.
BH Novinari: Zabilježeno 35 napada i prijetnji usmjerenih protiv novinara u 2025.
Položaj novinara i medijskih radnika u Bosni i Hercegovini tokom 2025. godine obilježen je kontinuiranim pogoršanjem sigurnosnih, ekonomskih i profesionalnih uvjeta rada.
Iako je medijski prostor u BiH formalno pluralistički, s velikim brojem televizijskih kanala, radio stanica, printanih i online medija, stvarni pluralizam ostaje ozbiljno ograničen, priopćili su iz udruge BH Novinari.
Brojni mediji suočili su se sa financijskom neizvjesnošću, uz snažne političke pritiske, što direktno utječe na uređivačku nezavisnost i profesionalne standarde.
Prema Indeksu slobode medija Reportera bez granica (RSF), Bosna i Hercegovina je u 2025. rangirana na 86. mjesto, što predstavlja pad za pet mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj rezultat odražava sve lošije okruženje za nezavisno novinarstvo, rastući politički pritisak i prijetnje novinarima, ali i ozbiljno narušenu ekonomsku održivost medija.
Prema podacima mreže SafeJournalists, u 2025. zabilježeno je ukupno 35 slučajeva napada i prijetnji usmjerenih protiv novinara, medija i novinarskih organizacija, dok je Linija za pomoć novinarima Udruženja BH novinari evidentirala 50 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda. Najčešći oblici napada uključivali su verbalne prijetnje, zastrašivanje, uznemiravanje i političke pritiske. Posebno zabrinjava činjenica da su novinari i mediji često bili direktno targetirani od strane visokih javnih zvaničnika, bez adekvatne reakcije institucija. U velikom broju slučajeva istrage su ostale djelomične ili neefikasne, uz nepoznate počinioce ili izostanak jasnih tužilačkih odluka, što dodatno učvršćuje kulturu nekažnjivosti.
Tokom 2025. godine prijavljena su četiri fizička napada na novinare i medijske radnike, što predstavlja porast u odnosu na prethodnu godinu. Napadi su se najčešće dešavali tijekom rada na terenu, a uključivali su pokušaje sprječavanja snimanja, zastrašivanje, fizičko nasilje i namjerno oštećenje novinarske opreme. Iako je u jednom slučaju došlo do presude, većina fizičkih napada i dalje ostaje bez adekvatnog sudskog epiloga.
Posebno težak udar na medijski sektor desio se uslijed obustave podrške USAID-a, što je dovelo do gašenja ili drastičnog smanjenja kapaciteta brojnih nezavisnih redakcija. Desetine novinara i medijskih radnika ostale su bez posla, a istraživačko novinarstvo dodatno je oslabljeno. Ovu krizu dodatno je produbilo iznenadno gašenje Al Jazeere Balkans u srpnju 2025. godine, nakon 14 godina rada, čime je više od 200 novinara i medijskih radnika ostalo bez posla. Sve to imalo je snažan negativan efekt na ukupne kvalitete i raznolikost medijskog sadržaja u zemlji i regiji.
Jedan od najozbiljnijih problema sa kojima se suočava medijska scena u BiH je gotovo potpuni kolaps javnog državnog servisa Bosne i Hercegovine (BHRT). Eventualno gašenje BHRT-a predstavlja ozbiljnu prijetnju stabilnosti informacionog sistema države. Europska komisija je u svom izvještaju za 2025. godinu konstatirala da u BiH nije ostvaren nikakav napredak u oblasti slobode izražavanja i zaštite novinara, uz posebno naglašavanje pogoršane financijske situacije javnih emitera. Zvaničnici EU poručuju da država koja teži članstvu u Europskoj uniji ne može sebi dozvoliti gubitak javnog servisa.
“Pad produkcijskih kapaciteta i narušena financijska stabilnost medija ozbiljno su ugrozili ne samo opstanak novinarstva kao profesije, već i njegovu ulogu javnog dobra. Istovremeno, država BiH nije napravila nijedan konkretan iskorak – nisu donesene smislene odluke niti je pokrenuta ozbiljna rasprava o tome na koji način i kojim mjerama zaštititi medijsku i novinarsku zajednicu”, kaže Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.