Naslovna  |  Aktuelno  |  UNS vesti  |  Produžena javna rasprava, diskusija oko izmena Krivičnog zakonika zbog bolje zaštite novinara se nastavlja
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

UNS vesti

10. 11. 2021.

Autor: Tamara Radojković Izvor: UNS

Produžena javna rasprava, diskusija oko izmena Krivičnog zakonika zbog bolje zaštite novinara se nastavlja

Učesnici okruglog stola „Izmene Krivičnog zakonika – ’delikt mišljenja’ ili bolja zaštita novinara“, koji su juče organizovali Udruženje novinara Srbije (UNS) i Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), složili su se da je dobro što je Ministarstvo pravde produžilo javnu raspravu, ali saglasnosti nije bilo u vezi sa tekstom predloženih izmena Krivičnog zakonika, odnosno potrebom da se zakonik radi bolje zaštite novinara menja.

Drugi krug javne rasprave o Nacrtu izmena i dopuna Krivičnog zakonika trajaće od 12. novembra do 2. decembra ove godine, potvrdila je na skupu državni sekretar Ministarstva pravde Livija Pavićević.

Sam naziv debate u kom se pominje tzv. delikt mišljenja, naveli su organizatori, ocenjen je neprikladnim od strane pojedinih stručnjaka i učesnika uz tvrdnju da za takvu ocenu ne postoji uporište u Nacrtu izmena i dopuna Krivičnog zakonika, koji za cilj ima bolju zaštitu novinara.

Profesor krivičnog prava Zoran Stojanović, koji je radio na Nacrtu zakona, svrstao je sebe u one koji su izrazili rezervu prema nazivu skupa. Rekao je da je iznenađen povezivanjem Nacrta sa deliktom mišljenja, pogotovo imajući u vidu da je 1989. godine bio u radnoj grupi, koja je predložila ukidanje tog zaista pravog delikta mišljenja za zloglasno krivično delo  neprijateljska propaganda.

On je naveo da je razlog ovakvog tumačenja Nacrta pogrešno prikazivanje onoga na čemu se radi u pojedinim medijima.

„Imao sam priliku da pogledam komentare i primedbe pristigle u prvih 20 dana javne rasprave. Postoje mišljenja koja dovode u pitanje osnovno polazište ovog poduhvata - da li je potrebno pružati dodatnu zaštitu novinarima. Jedna organizacija je stavila primedbu da nema ni formalnog ni suštinskog opravdanja da se izdvaja jedna grupa kao pasivni subjekt“, istakao je Stojanović.

Jedan od problema u zaštiti novinara, potvrdio je Stojanović, jeste nedovoljno efikasna i efektivna primena onog što već postoji u Krivičnom zakoniku.

„U jednoj ekspertizi Saveta Evrope, od pre nekoliko godina, ukazano je da su novinari u Srbiji izjednačeni sa šefom države, prema zakonskom rešenju, po stavu 3 člana 138“, navodi Stojanović.

On dodaje da pojam ’delikt mišljenja’ u sebi ima izvesnu dozu anahronosti, koji je bio tipičan za totalitarne režime.

„Danas postoje druga, sofistikovana sredstva ako treba da se guši sloboda izražavanja, a ne da se to otvoreno propiše u Krivičnom zakoniku“, rekao je Stojanović.

On je objasnio da je u dilemi da li treba izostaviti reč „mišljenje“ kod krivičnog dela kada neko zbog objavljene informacije od javnog značaja ili mišljenja, trpi zlostavljanje, grubo vređanje, bezobzirno i drsko ponašanje, predviđeno Nacrtom u članu 149.

„Izrazi kod formulacije ovog krivičnog dela su možda mogli biti i bolji, ali je to preuzeto od onoga što već postoji u Krivičnom zakoniku i najsličnije je krivičnom delu nasilničko ponašanje. Ako budem učestvovao u finalizaiji ovog nacrta ne vidim problem da se ta reč briše, ali ona suštinski menja tu inkirimnaciju i sužava je na novinara“, istakao je Stojanović.

Pomoćnik ministra za normativne poslove Jovan Ćosić naveo je da je u prvom krugu javne rasprave stiglo 11 komentara na Nacrt zakona, a podnelo ih je: Društvo sudija Srbije, Dejana Vukadinović, Al Džazira, Bojan Timić, Nacionalni konvent o Evropskoj Uniji, Nikola Nikolić, udruženje Narodni parlament, Jukom, Partneri Srbija, NUNS, Centar za pravosudna istraživanja (CEPRIS) i udruženje Građanske inicijative.

Pozvao je sve koji imaju predloge i primedbe na tekst Nacrta zakona da ih podnesu Ministrstvu pravde elektronskim putem.

Posebna savetnica ministra kulture i informisanja Gordana Predić istakla je da ovo ministarstvo prati proces i smatra da će produženi rok za javnu raspravu doneti bolji okvir krivično-pravne zaštite novinara.

Genezu nastanka nacrta izneo je predsednik ANEM-a Veran Matić i rekao da je ova diskusija važna, jer se pojavio niz kontroverzi, iz kojih se izvlače pogrešno tumačenje Nacrta.

„Stalna radna grupa za bezbednost novinara je osnovana 2017. godine i čine je Republičko javno tužilaštvo, Ministarstvo unutrašnjih poslova i sva relevantna novinarska udruženja. U četvorogodišnjem radu bilo je mnogo pretnji kolegama novinarima, ugrožavanje njihove bezbednosti i odbačaji svega toga od strane suda i tužilaštva, a upravo zbog manjkavosti u postojećem Krivičnom zakonu“, istakao je Matić.

On je objasnio da su pretnje, naročito na društvenim mrežama, formulisane jezikom koji je nemoguće dokazati.

„Neki od naših novinara imaju na stotine pretnji, koje zbog finesa u jezičkom smislu nije moguće procesuirati. Oni koji prete, kao da su veoma dobro proučili sudsku praksu kod nas i koriste zaobilazne načine pretnji“, rekao je Matić.

On je objasnio da je Nacrt zakona o kojem se raspravlja isti onaj koji je Stalna radna grupa podržala i da nadležni odbor Vlade nije uneo nikakve izmene u tekst.

Predsednik izvršnog odbora UNS-a Slobodan Radičević podržao je sve institucionalne radnje, koje će doprineti poboljšanju kvaliteta i stepena zaštite novinara, ali je istakao i da treba raditi na unapređenju postojećih mehanizama.

„Ne slažemo se sa kritičkim konstatacijama da je postupak izmena Krivičnog zakonika rađen brzo i u tajnosti. Sva novinarska udruženja su uključena u ovaj proces. Produženjem roka za javnu raspravu gubimo vreme u brzini donošenja izmena i dopuna, ali verujemo da ćemo tako dobiti kvalitetniji tekst i otkloniti sumnje da se tu krije nešto što se suprotstavlja interesu novinara“, rekao je Radičević.

Pravnik NUNS-a Rade Đurić pozdravio je produženje roka kako bi se problemi zaštite novinare koji postoje sagledali.

„Neophodna nam je dodatna zaštita. Ogroman broj pretnji na kraju postanu pritisci, zbog načina na koje su izrečene. Ovo može da bude način da se reše konkretni problemi u zaštiti novinara, ali rasprava treba da se dodatno prošriri“, istakao je Đurić.

Advokat Jukoma Milena Vasić istakla je da u krvično-pravnom zakonu postoje mehanizmi, koji ne funcionišu, ali da to ne znači da treba stvarati nove koji će se restriktivno odraziti na slobodu izražavanja.

„Ne živimo u normalnoj pravnoj državi da možemo da govorimo o poštovanju međunardnog standarda. Problem efikasnosti zaštite se ne rešava izmenom materijalnog krivičnog prava. Uzrok nisu pojedinačne pretnje, već je problem političke prirode. U ovom trenutku ne treba menjati zakon, ova promena predstavlja gašenje požara benzinom“, rekla je Vasićeva.

U nastavku diskusije govorio je Srđan Škoro, novinar i koordinator Saveta za informisanje Skupštine slobodne Srbije koji je rekao da se Nacrt zakona ne donosi da bi se zaštitili novinari, jer bi oni imali dovoljno zaštite i po postojećim zakonima, kada bi se primenjivali.

„Ko će obezbediti primenu novog ili bilo kojeg drugog zakona? Niko ne može zaštiti novinare, ako živimo u zemlji gde se zakoni ne primenjuju. Najveće pretnje novinarima dolaze iz vrha vlasti, a ovim Nacrtom to nećemo sprečiti“, kazao je Škoro.

Predsednik NUNS-a Željko Bodrožić rekao je da je dobro što je neko uočio da postoje delovi Nacrta koji mogu da izazovu probleme.

„U ovaj postupak smo ušli sa plemenitom namerom. Javna rasprava služi da se pronađu potencijalni problemi i pokrene razgovor između stručnjaka. Dobro bi bilo kada bismo u finalnom rezultatu videli benefite našeg učešća“, dodao je Bodrožić.

Pisac i novinar Marko Vidojković je govorio o mogućoj štetnoj primeni izmenjenog člana 149 po novinare i dodao da ne misli da ostale promene popravljaju položaj novinara.

„Nisam srećan što se osećam potencijalno disciplinovano kada je reč o javnom izražavanju. Da li će sada tužilac izabrano, odnosno postavljeno lice koje iznese informacije od javnog značaja da štiti od mog mišljenja, koje se često tretira kao drsko ili bezobrazno, a to je moj stil javnog nastupa“, rekao je Vidojković.

Predstavnica fondacije Slavko Ćuruvija Ivana Stevanović smatra da je dobro što je na vreme uočena opasnost od onoga što je u okviru Radne grupe napravljeno.

„Bilo bi korisno da narednih 20 dana posvetimo usavršavanju ovog predloga ili sastavljanju novog, kako bismo proizveli nešto što makar privremeno doprinosi bezbednosti novinara. Napravili smo tabore, a delimo isti cilj – da novinari budu bezbedni i da sloboda izražavanja bude maksimalno zaštićena“, dodala je Stevanovićeva.

Profesor Fakulteta političkih nauka u penziji i odbornik u skupštini Beograda Rade Veljanovski rekao je da je ova debata ilustracija stanja svesti i društvenih okolnosti u kojima živimo.

„Ne bismo došli u situaciju da o ovome razgovaramo da je naše društvo demokratski zrelije i da imamo pravi odnos svih društvenih aktera prema važnosti informisanja i rada novinara. Prvobitna ideja Nacrta je očigledno dobra, ali ovaj tekst može da se obije o glavu novinarima“, rekao je Veljanovski.

Nekadašnji predsednik NUNS-a Vukašin Obradović kratko se obratio prisutnima izvodom iz svog teksta.

„Marijan Rističević, poslanik Srpske napredne stranke na osnovu člana 149 stav 3 Krivičnog zakonika, osuđen je na tri godine zatvora, zbog toga što je grubim vređanjem, drskim i bezobzirnim ponašanjem značajnije ugrozio spokojstvo novinara Stevana Dojčinovića. Postupak protiv Rističevića pokrenulo je tužilaštvo po službenoj dužnosti i obavezujućem uputstvu Zagorke Dolovac“, rekao je Obradović i dodao da ovih nekoliko rečenica govori o predloženim izmenama i mogućnosti primene onoga što je napisano u predlogu Nacrta zakona.

UNS je 2009. godine uspeo da se izbori za bolju zakonsku zaštitu novinara izmenom Krivičnog zakonika tako što je članom 138 prvi put za ugrožavanje sigurnosti novinara i medijskih radnika pretnjom propisana kazna zatvora, od 6 meseci do pet godina.

Konstatovano je da, imajući u vidu dosadašnju praksu, novinari ne mogu biti zadovoljni kako se taj član zakonika primenjuje. I profesor Stojanović je naveo da je sudska praksa neopravdano suzila pojam pretnje kod člana 138.

 

 

 

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi