Naslovna  |  Aktuelno  |  UNS vesti  |  Počelo pet odlučujućih dana suđenja za ubistvo Slavka Ćuruvije
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

UNS vesti

06. 03. 2023.

Autor: D. Bjelica Izvor: UNS

Počelo pet odlučujućih dana suđenja za ubistvo Slavka Ćuruvije

Apelacioni sud u Beogradu, njegovo Posebno odeljenje za organizovani kriminal, mesto je u kom će poslednju priliku da iznesu nove dokaze imati tužilaštvo i odbrana bivših pripadnika Resora državne bezbednosti, prvostepeno osuđenih na sto godina zatvora zbog ubistva medijskog izdavača Slavka Ćuruvije.

Prvog od pet dana koliko je sudsko veće kojim predsedava Nada Hadži Perić odredilo za izvođenje dokaza upečatljivo je bilo pojavljivanje Branke Prpe, partnerke vlasnika i novinara „Dnevnog telegrafa“, koju su 11. aprila 1999. godine Ćuruvijine ubice odlučile da poštede.

Nju je tada napadač udario u glavu i dok je ležala, ponovo se prisetila danas u sudnici, videla je muškarca koji je držao pištolj i kratko razmišljao da li i nju da ubije.

Oluja od metaka

Prpa je rekla da ne zna koliko je bilo napadača, da je ona videla samo jednog i da je taj pucao Slavku Ćuruviji u glavu. Osobu koja je nju udarila u glavu, navela je, nije videla.

Ponovila je opis napadača kao izrazito bledog, sa crnom kapom, crnih očiju, amorfnog lica i da je to primetila u magnovenju.

„Imao je taj kontrast koji se isticao crna kapa, belo lice. Bio je miran, hladnokrvan, bez ijednog treptaja“, rekla je Prpa.

Kada je prvi put dala opis napadača, kako kaže, definisala je procenat sigurnosti oko 60 odsto. Opisala je da su to trenuci magnovenja, metafizički i da je pomislila da je počela oluja, jer je bio oblačan dan, a da su to zapravo bili meci i rikošeti koje je čula u prolazu u kom se dogodilo ubistvo.

Na pitanje da li to lice vidi u sudnici, Prpa je odgovorila da ne prepoznaje takvo lice, odnosno da se nada da nije prisutno u sudnici.

Prpa je rekla da je prvi put s inspektorima razgovarala u svom stanu, dan nakon Ćuruvijinog ubistva, a zatim godinu i devet meseci posle, kada je dobila poziv da pogleda fotografije mogućih osumnjičenih.

„Nikoga to ubistvo nije interesovalo, niti je istraživao“, rekla je Prpa.

Na pitanje koju je dioptriju tada imala, zbog postojanja prigovora da nije mogla dobro da vidi lice koje je pucalo na Ćuruviju jer su joj sa lica pale naočare, Prpa je odgovorila da nije bila velika, minus 1,70, i da se radilo o maloj blizini.

Kada je Ćuruvija ubijen imala sam 46 godina, rekla je Prpa, a sada imam 70 godina.

Maglenje istine

U sudnici je danas bio prisutan i nekadašnji načelnik Resora državne bezbednosti Radomir Marković koji je odgovorio sudijama da mu sada zdravstveno stanje dozvoljava da prisustvuje suđenju i iznosi odbranu.

Marković je naveo da ostaje pri svakoj reči koju je izgovorio u dosadašnjem postupku i da „smo ovde imali 96, odnosno 98 svedoka koje je predložio tužilac i oni su rekli da nemaju neposrednih saznanja o ubistvu Ćuruvije“.

Naveo je kako je tužilac „proglasio kapitalnim svedokom“ Milorada Ulemeka Legiju, nekadašnjeg komandanta Jedinice za specijalne operacije, a da je i on izjavio da ima mišljenje, da nema neposrednih saznanja.

Nekadašnji šef RDB rekao je da iskaz svedoka Aleksandra i Miloša Simovića, koji će se ove nedelje kao i Ulemek pojaviti u sudnici u predmetu za ubistvo Ćuruvije, a koji su „podržali Legiju“ jesu kontraproduktivni i da su oni okarakterisani kao „manipulativne osobe“ od tužilaca u suđenju za ubistvo premijera Zorana Đinđića.

Marković je rekao kako je tužilac za motiv ubistva naveo pisanje „Dnevnog telegrafa“ i „Evropljanina“ i da su mere tajnog praćenja koje je primenjivao RDB bile radi Ćuruvijine likvidacije.

„Ćuruviji je zabranjeno izdavanje novina po zakonu. Nije mogao da piše i kritikuje vlast. Kritikovanje vlasti otpada kao motiv. Vlast se ne ruši u medijima. Nije on bio jedini i najveći kritičar vlasti“, rekao je Marković obraćajući se sudijama.

Mere praćenja, rekao je Marković, primenjene su zbog osnovane sumnje da je Ćuruvija imao kontakte sa pripadnicima stranih obaveštajnih službi.     

Marković je kritikovao formiranje Komisije za istraživanje ubistava novinara i naveo da je to posao tužilaštva i da je iz razgovora sa pojedincima iz Komisije zaključio da su profesionalno nedorasli zadatku koji im je dat.

Takođe, rekao je kako su istragu tendenciozno usmerili u pravcu RDB.

„Zamaglili su istinu, a mi ovde tragamo za istinom“, naveo je Marković.

Legijina disciplina

Bivši načelnik RDB je rekao kako je cilj ovakve optužnice da se vlast tog vremena okarakteriše kao zločinačka, da se osude pripadnici službe bezbednosti, a da će se presudom, tako, abolirati inspiratori "Milosrdnog anđela".

Naveo je kako se u toku celog postupka vrši pritisak na sud i da predsednik Komisije Veran Matić gostuje po televizijama tražeći da sud potvrdi presudu za koju sam kaže da nema dovoljno dokaza i da bi to bilo dokaz borbe za slobodu medija.

Osam godina traje postupak, rekao je Marković, a da smo mi negde na početku krivičnog postupka.

Na pitanje tužioca Milenka Mandića kada je upoznao Ulemeka, Marković je odgovorio da je to bilo kada je postao načelnik RDB, kada su mu se svi predstavljali i da je tada Ulemek bio komandant Jedinice za specijalne operacije.

Marković je odgovorio i da Ulemek nije bio član kolegijuma RDB po svojoj funkciji i da je prisustvovao takvim sastancima jednom ili dvaput, kada je njegovo prisustvo bilo potrebno.  

Marković je odgovorio i da nije bio u sukobu sa Ulemekom i da „ne može načelnik biti u sukobu sa svojim potčinjenim“.

„Protiv njega nisam vodio nikakav disciplinski postupak“, rekao je Marković i objasnio da je Ulemek bio u Legiji stranaca u kojoj postoji poseban način discipline.

„Jedan od načina discipline je primenjivan u JSO s čim se nisam složio. To je bila moja primedba, a ne postupak i kazna. Zaustavio sam i to se više nije primenjivalo“, rekao je Marković

Marković je rekao da Ulemek za vreme NATO agresije na SRJ nije imao nikakvu vezu sa resorom DB osim u smislu logistike i da je odgovarao ministru i štabu kojim je komandovao Nebojša Pavković.

„Nikakvu komunikaciju nisam održavao sa Ulemekom tokom agresije“, rekao je Marković.

Kao jedini susret naveo je da se desio 17. aprila kada mu je Ulemek tražio da proba kod načelnika generalštaba da izmeni akciju predviđenu za 18. april jer bi ugrozila bezbednost jedinice, što je Marković i učinio odlaskom kod Dragoljuba Ojdanića.

„Ojdanić je isto veče poslao depešu da se odgodi dejstvo ne samo za tu nego i neke druge akcije“, rekao je Marković.

Rekonstrukcija ubistva - 24 godine posle

Pred petočlanim većem danas je govorio i tužilac Milenko Mandić, zamenik tužioca za organizovani kriminal, koji je rekao da u potpunosti ostaje pri žalbi na prvostepenu presudu donetu u ponovljenom postupku.

Pri žalbama su ostali i okrivljeni Radomir Marković, Milan Radonjić i Ratko Romić i njihovi branioci, kao i branilac osuđenog Miroslava Kuraka koji je u bekstvu.

Advokat Radonjića i Romića Zora Dobričanin Nikodinović predložila je  rekonstrukciju ubistva istog dana u isto vreme i napomenula kako bi to moglo jer se približava dan kada je Ćuruvija ubijen, 11. april.

Advokat Radomira Markovića Vladimir Marinkov podržao je predlog o rekonstrukciji.

Sudsko veće koje čine predsedavajuća Nada Hadži Perić, sudija izvestilac Vesna Petrović i sudije Dragan Ćesarević, Marko Jocić i Dušanka Đorđević odlučili su danas da sutrašnja sednica ne bude javna i da se ne održi izvođenje dokaza ispitivanjem predviđenih svedoka već da to bude u sredu.

Sudije će sutra odlučivati o današnjim predlozima, a suđenje se nastvlja u sredu u 10 sati u sudu u Ustaničkoj ulici.

U ponovljenom postupku na ukupno 100 godina zatvora osuđeni su Radomir Marković (30), Milan Radonjić (30), Ratko Romić (20) i Miroslav Kurak (20). Na tu presudu žalili su se i Tužilaštvo za organizovani kriminal i odbrana.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi