Naslovna  |  Aktuelno  |  UNS vesti  |  Sto četrdeset godina od smrti Dragutina Kalora Milodanovića
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

UNS vesti

09. 03. 2023.

Autor: B. Žujović Izvor: UNS

Sto četrdeset godina od smrti Dragutina Kalora Milodanovića

Danas se navršava 140 godina od smrti subotičkog i beogradskog novinara Dragutina Kalora Milodanovića (1847 - 1883).

Milodanović je bio pokretač i urednik "Misečne kronike" koja je izlazila tokom 1872. i 1873. godine. Potom je osnovao nedeljnik "Subatički glasnik" koji je izlazio od jula 1873. do jula 1876. godine. 

Dok je "Misečna kronika" štampana bez imena glavnog urednika, a tekstovi su potpisivani za tadašnje vreme duhovitim pseudonimima, "Subatički glasnik" je, uz materijalnu podršku znamenitog Subotičanina Božidara Vujića, ali i velikog broja srpskih pretplatnika, prerastao u plamen borbe za narodna prava bačkih Bunjevaca. 

Milodanović je 1876. godine bio primoran da pobegne u Beograd. Kao rezervni oficir učestvovao je u oba srpsko-turska rata i bio ranjavan. Godine 1876. bio je na Drini, pod komandom Đoke Vlajkovića, a 1878. njegov bataljon je prodro duboko ka Kosovu. 

Kako prenose „Subotičke novine“, Milodanović se i pored teškoća zimskog ratovanja radovao što je bio dodeljen prvim bataljonima, koji su se našli ispred glavne vojske. Ta prethodnica, koja se sastojala od svega par stotina vojnika sa nekolicinom oficira, umalo da nije upala u nevolje. Toliko je duboko ušla u tursku teritoriju, da je izgubila svaku vezu sa glavnom vojskom. Međutim, uskoro je uspostavljeno primirje, i njegov bataljon je dobio zapovest da stane i ne ide dalje. 

Po povratku iz ratova, Milodanović se u Beogradu navodno oženio. Prešao je u pravoslavlje, radio je u odseku za štampu Ministarstva inostranih poslova, gde je prevodio tekstove sa mađarskog jezika, ali je pisao za "Videlo" i druge listove tadašnjeg Beograda.

Bio je član Srpskog novinarskog društva. 

Udruženje novinara Srbije, koje neguje uspomenu na Milodanovića, tragalo je za dokumentima u crkvi Svetog Marka, kao i o njegovim posmrtnim ostacima, koji su, izgleda, zauvek izgubljeni, budući da nisu preneti na Novo groblje. 

Milodanović nije iza sebe ostavio naslednike. Prema rečima Albe Kuntića, istraživača prošlosti bačkih Bunjevaca, Milodanovićeva smrt bila je veliki gubitak. 

O Milodanovićevoj smrti izvestili su tada brojni srpski, ali i hrvatski i ostali listovi.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi