Naslovna  |  Aktuelno  |  UNS vesti  |  Održan skup o Davidoviću
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

UNS vesti

30. 04. 2009.

Održan skup o Davidoviću


Odbor UNS-a za obeležavanje 220. godina od rođenja Dimitrija Davidovića u saradnji sa Ministarstvom prosvete, Ministrastvom kulture i Službenim glasnikom juče je u Međunarodnom pres centru održaoskup na temu „Doprinos srpskog novinarstva razvoju demokratije od „Novina serbskih“ 1813. do savremenih tokova“.

Skup je otvorio predsednik Odbora Darko Ribnikar, a radove o Davidovićevom zalaganju za modernu srpsku državu po uzoru na evropske zemlje, kao i o borbi srpskog novinarstva za slobodu javne reči predstavilo je 23 učesnika skupa.

“Davidović je primer iz naše istorije koji pokazuje da je u prošlosti uvek bilo ljudi koji su mogli svojim trudom i znanjem osvojiti evropske i svetske vrhove i da, uprkos gorkim trenucima, postanu ličnosti dostojne poštovanja i divljenja budućih generacija” rekao je Zaštitnik građana Saša Janković. "Takve ličnosti, u kojima se povezuju vreme prošlosti i budućnosti, to jest , koje su „sidro“ sadašnjosti, veliki su nedostatak našeg doba. Zbog toga me raduje što se govori o doprinosu srpskog novinarstva razvoju demokratije čiji je izvor i temelj građanin, njegove slobode i prava", dodao je Janković, koji je istakao da bi
pojedine odredbe Sretenjskoj ustava mogle imati značaj ideala.

Istoričarka Latinka Perović je naglasila da je važno osvetliti pojedina polja obimnog rada Dimitrija Davidovića, obnoviti formirana obeležja njegovog postojanja: nadgrobne ploče, spomenik i oronule kuće. Zaključila je da bi naučna biografija bila dragocen prilog proučavanju istorijske srpske elite.

M. N.



Poruka sa tematskog skupa
„Dimitrije Davidović – večiti savremenik“

NOVINARSKA MISIJA NE ZASTAREVA

Novinarska misija, u borbi za slobodu javne reči - danas se nije suštinski promenila od vremena Davidovićevih novina, početkom 19. veka i na pragu srpske državnosti. Podudarnosti borbe za demokratsku, modernu Srbiju, uz istovremenu borbu srpskog novinarstva za slobodu javne reči i dostojanstvo profesije, samo potvrđuju zakonomernosti, uzajamnosti i istorijske uslovljenosti.
Dinastičke borbe, diktatura proleterijata, autoritarnost postkomunističkog vođe ili višepartijske uzurpacije savremene demokratije u Srbiji, čiji smo svedoci, pogubni su za osvajanje sloboda građana, ali i za uspostavljanje demokratskih institucija.
Misija savremenog novinarstva kojem su na usluzi visoki dometi digitalizacije i interneta moguća je, ali, ne kao izolovana akcija profesionalaca spremnih i da se žrtvuju za istinu. Nažalost, već čitavu deceniju nerasvetljena su ubistva novinara Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i Milana Pantića koji su hrabro, rečju zapretili razobličavanjem aktera političkog terorizma i kriminala.Javnost i medijska upornost još nemaju moć da pokrenu demokratske mehanizme za zasluženu osudu zločina.
Slobodno novinarstvo, „nezavisno“ ili „bez granica“, kako to vole hvalisavci da ističu, omeđeno je surovom realnošću, koju su neke naše nesalomive kolege uporedile sa vladavinom primitivizma u „zemlji varvariji.“
Dakle, u odsustvu pravne države u svakodnevici, kad se – devet godina posle oktobarskih promena – ignorišu prava građana, novinarska misija je moguća samo ako se novinari, kao pojedinci, u redakcijama ili profesionalnim udruženjima budu pridržavali sopstvenog kodeksa.
Profesionalni i etički standardi koji teže podizanju ugleda novinarske profesije, propagiraju slobodu mišljenja, govora i izražavanja, kao i nezavisnost medija. Sabrana pravila zanata bitna su manje više i istovetna za sve novinare u svetu. Mediji su po kodeksu dužni da interes javnosti za potpuno, blagovremeno i istinito informisanje stave iznad svih drugih interesa.
Podsećamo da je vazda bila i ostala obaveza novinara da tačno, objektivno i blagovremeno izveštavaju o događajima, da istražuju i kritikuju pojave, štiteći pravo javnosti da sazna istinu. Nemoguće je razvijati demokratiju ako građani ne mogu slobodno da se informišu i slobodno odlučuju. Osnovne pretpostavke demokratije i slobodnih medija ne mogu da se ostvare u društvima u kojima država i interesne grupe utiču na medije.
Zato novinarska misija u borbi za slobodu javne reči, od Davidovićevih novina do danas, ne zastareva.

U Beogradu, 29.4.2009. Odbor za obeležavanje 220. godišnjice
rođenja Dimitrija Davidovića
1789-2009.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi