Naslovna  |  Aktuelno  |  UNS vesti  |  Informisanje manjina - između domaćih i evropskih zakona
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

UNS vesti

27. 11. 2013.

Autor: Valentin Mik

Informisanje manjina - između domaćih i evropskih zakona

Odgovorni urednici, direktori i vlasnici medijskih kuća na jezicima nacionalnih manjina, predstavnici nacionalnih saveta nacionalnih manjina i novinari učestvovali su na tribini "Informisanje na jezicima nacionalnih manjina u svetlu evropskih integracija i novog medijskog zakonodavstva", koju je Udruženje novinara Srbije organizovalo juče u amfiteatru Visoke škole strukovnih studija za vaspitače "Mihajlo Palov" u Vršcu.

Uvodničari su bili  novinar Jan Briza, novinar i član upravnog odbora rumunske nacionalne televizije Rajko Kornja, generalni sekretar UNS-a Nino Brajović, i predsednik Centra "In medias res" Valentin Mik. Uvodničari su raspravu otvorili poređenjem domaćeg medijskog zakonodavstva sa iskustvima susednih zemalja.

O tradiciji informisanja na jezicima nacionalnih manjina uVojvodini, kao i o međunarodnim dokumentima koja garantuju prava nacionalnih manjina na informisanje, a čiji je potpisnik Republika Srbija govorio je Jan Briza. On se osvrnuo na preporuke iz Osla o pravima nacionalnih manjina na upotrebu sopstvenog jezika i na pravne dokumente iz kojih su izvedene, počev od Okvirne konvencije za zaštitu prava nacionalnih manjina koja je, kako je istakao i najtemejnija. Briza  je objasnio da su ta dokumenta važna kada se definišu domaći zakoni, a pre svega Zakon o javnom informisanju jer je naša zemlja potpisala i ratifikovala pomenute međunarodne dokumente i samim tim ih "ugradila automatski u naše domaće zakonodavstvo".

 

Briza je objasnio da u međunarodnim dokumentima postoji jedan "elastičan pristup":

- Kada se kaže da su države potpisnice obavezne da omoguće medije na jezicima nacionalnih manjina uvek se kaže "u skladu sa mogućnostima“. Kada se kaže da se u javnom servisu da prostor opet se kaže "u razumnoj meri i u skladu sa mogućnostima". Hoću da kažem da svi ovi dokumenti, ustvari, ostavljaju dosta prostora, da se u skladu sa mogućnostima države i primene, objašnjavajući pritom da u pogledu poštovanja ovih preporuka naša zemlja prednjači u odnosu na mnoge zemlje u Evropi.

Nino Brajović je govorio o pozitivnim i negativnim stranama aktuelnih medijskih zakona kao i o mogućim rešenjima koja bi novi Zakon o javnom informisanju doneo manjinskim medijima.

O informisanju na jezicima nacionalnih manjina i iskustvima Rumunije kao članice Evropske unije govorio je Rajko Kornja. Istakao je da država mora bezuslovno da podrži medije na jezicima nacionalnih manjina bez obzira na međunarodne preporuke. Da nema pomoći rumunske države preko institucija verujem da u Rumuniji ne bi postojali mediji nacionalnih manjina rekao je Kornja. Objasnio je da nemaju baš sve nacionalne manjine u Rumuniji kvalitetne medije jer su uslov kvalitetni novinari, a kao rešenje Kornja vidi  saradnju dotične manjine sa matičnom državom.

- Bez obzira koliko Rumunija finansijski pomaže medije manjina ona u svom školskom sistemu ne može da proizvede jednog novinara na srpskom, mađarskom ili na turskom jeziku.

Valentin Mik se zadržao na mogućoj zloupotrebi definicije "manjinski mediji ili mediji na jezicima nacionalnih manjina", u smislu skrivanja pojedinih medija koji se finansiraju iz budžeta opština ili gradova iza neke od nepreciznih definicija. Rekao je da novi zakon o informisanju mora tačno da definiše koji mediji spadaju u ovu kategoriju, a koji se pod "manjinskim" imenom kriju kako bi izbegli privatizaciju.

Prisutni učesnici tribine su više od dva sata razgovarali o održivosti manjinskih medija, izvorima finansiranja, problemu kadrova u pojedinim medijima, o RTV pretplati i budžetskom finasiranju medija.

Na tribini je bilo reči i o kadrovskoj politici javnog servisa, ustavnosti pojedinih zakona i odluka o osnivačkim pravima nad manjinskim informativnim kućama kao i o brojnim drugim aktuelnim temama.

Ovim skupom je završen projekat „Komšijske novosti: Promovisanje medija manjina, preporuke i standardi za izveštavanje o Nacionalnim manjinama“ koji je UNS realizovao u saradnji sa Centrom „In medias res“, a uz finansijsku podršku  Kancelarije za ljudska i manjinska prava.

 

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi