UNS vesti
23. 04. 2019.
Mihajlović: Rat na KiM počeo objavljivanjem lažnih vesti
Lažne vesti koje su počele da se pojavljuju 1998. bile su okidač za bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine, rekao je na međunarodnoj konferenciji „Kraj nekažnjivosti za zločine nad novinarima” šef Medija centra u Prištini tokom NATO bombardovanja, a danas pomoćnik direktora Radio-televizije Srbije (RTS) Milivoje Mihajlović.
Mihajlović je na panelu „Rat uživo: Izveštavanje za vreme NATO bombardovanja“ rekao da su tada svetski mediji pričali o tome da se „OVK bori protiv vojske, policije i za slobodu Albanaca, a nikada da su ubijali Albance političke protivnike, da su kidnapovali novinare...“
„U kosovskom ratu započeo je period svetske obmane i veliki problem je tada bio oko demantovanja vesti“, rekao je on, navodeći neke od situacija koje su strani novinari predstavljali uglavnom u drugačijem svetlu.
On je dodao i da nakon 20 godina od rata na Kosovu i Metohiji i skoro 30 milijardi dolara uloženih na tom području i dalje ima nerešenih problema.
Prema rečima Aleksandra Mitića, dopisnika AFP sa Kosova i Metohije tokom NATO bombardovanja na Kosovu, pojam medijskog rata dobio je tragičnu dimenziju. To je, kako je rekao, bio i prvi internet rat u istoriji.
On je naveo ključne karakteristike tog medijskog rata, među kojima su početak modernog koncepta strateške komunikacije, kao i začetak onoga što danas zovemo lažne vesti.
Vladimir Solovjov, reporter ruskih medija s Balkana devedesetih, danas predsednik Saveza novinara Rusije rekao je da na ovom prostoru postoje već dva primera lažnih vesti – sarajevske Markale, kada je počelo NATO bombardovanje položaja bosanskih Srba, a kasnije se to pokazalo kao suprotno.
Drugi slučaj je, kako je naveo, slučaj Račak, gde su najpre strani novinari javili o leševima ubijenih civila, a kasnije je finski forenzičar otkrio da su to u stvari pripadnici OVK koji su ratovali protiv vojske.
„Svaki od nas preživeo je tada teške dane i to je deo lične istorije i deo novinarstva. Nadam se da se više nigde neće ponoviti“, rekao je Solovjov.
Elizabet Levi, reporterka magazina Marijan ’90-ih, glavna i odgovorna urednica „Kozera“ iz Pariza, ukazala je da se danas vesti šire preko Tvitera i da se javno mnjenje obaveštava na drugačiji način.
Ona se podsetila trenutaka koji su se dogodili nakon rata na Kosovu kada je svojim očima videla kako je napravljen jedan lažni narativ.
„Trebalo je da pronađemo dokaze za izmišljenu bajku, za retoriku o masovnim grobnicama na Kosovu, koncentracionim logorima i kampovima i da su zbog toga Srbi zaslužili proterivanje“, rekla je ona.
Retki novinari su se u Francuskoj usprotivili tome, rekla je Levijeva, dodajući da je napisala članak u jednom prestižnom listu o tome šta se stvarno dešavalo na Kosovu, nakon čega su joj rekli da je „nacista“.
„Svi imate očekivanja od sudova, to je greška, oni ne govore istinu. Videli smo Miloševićev proces u Hagu, to je skandalozno. Nemojte očekivati pravdu od sudova, očekujte je možda od istorije“, poručila je Levijeva.
Prema mišljenju Olega Dmitrijeva, novinara Si En En-a devedesetih, danas savetnika ruskih medija, rat na Kosovu prvi je slučaj lažnih vesti.
Jedna od reči koja se najviše pominjala u tom trenutku bila je genocid, podsetio je on, niko nije mogao da dokaže, a „nigde se nisu mogli čuti stavovi Srbije“, rekao je Dimitrijev, dodajući da je propaganda čest kliše koji se i danas koristi.
Viktor Lupan, reporter Figaro magazina devedesetih, istoričar i publicista, ukazao je da je istina tog rata tragedija za sve narode bivše Jugoslavije koji i dalje plaćaju posledice.
„Bio je i mentalna tragedija za Evropu, koja se povratila fanatizmu“, rekao je on.
Lupan, koji je bio jedini francuski novinar na Kosovu u vreme bombardovanja, podsetio se slike pravoslavnog groblja koje je tada bilo totalno uništeno.
„Sećam se kostiju koje su bile raštrkane, koje su bile svuda i oskrnavljenih grobnica. Ono što sam napisao, u glavama Francuza izazvalo je šizofreniju, tek tada su shvatili da su Srbi žrtve, ali da je to bilo zabranjeno reći“, istakao je on.
Danas se, prema njegovim rečima, retko govori o Srbiji u medijima u svetu, povremeno o Bosni i o Kosovu.
„Bosna je postala kolevka islamista, to nisu pozitivni članci, a kada se govori o Kosovu, govori se kao o zemlji organizovanog kriminala, u kojoj vlada trgovina drogom, tako da sa medijskog aspekta možemo da zaključimo da je Srbija pobedila“, rekao je Lupan.
Izveštaj sa drugog panela "Propaganda 1999-2019: Šta smo naučili?" pročitajte ovde.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.