Naslovna  |  Aktuelno  |  UNS vesti  |  Razgovor sa Gančom Savovim - ideološkim diverzantom
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

UNS vesti

05. 07. 2011.

Razgovor sa Gančom Savovim - ideološkim diverzantom

Gančo Savov, bugarski novinar, književnik i kritičar 11 godina proveo je u komunističkom zatvoru zbog ljubavi prema srpskoj književnosti. Osuđen je zbog „ideološke diverzije“, a ni danas se ne kaje i kaže da je bolje što je 1974. godine uhapšen nego da je ušao u tadašnju vlast, što bi se desilo da je nastavio karijeru u novinama i Akademiji nauka i umetnosti gde je bio zaposlen.

Sofija – Gančo Savov, jedan od najpoznatijih bugarskih disidenata u vreme komunizma danas začuđuje svojom krepkošću i bistrim umom, uprkos tome što je prošle godine zagazio u devetu deceniju života. Poslednjih deset godina, do januara ove godine, radio je kao profesor srpske književnosti na Univerzitetu u Velikom Trnovu. Tada je doživeo infarkt, pa je morao da prestane, jer, kaže, dugo se putuje do Trnova od Sofije, gde živi, pa mu je to naporno!

Gančo Savov je 1960. godine diplomirao jugoslovensku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Studirao je i u Sarajevu i Ljubljani. Nakon diplomiranja vraća se u Bugarsku i počinje da radi kao urednik kulturne rubrike u listu Narodna mladost. Ubrzo počinje da prevodi naše pisce, a u Narodnoj mladosti pojavljuju se i prve kritike naših književnih dela koje on predstavlja bugarskim čitaocima. Bugari tako dobijaju priliku da čitaju Nušića i Andrića a on zbog svoje ljubavi prema našoj književnosti zapada u neprilike, kojih u samom početku i nije bio svestan:

- Preko tadašnjeg atašea za kulturu jugoslovenske ambasade nabavljam knjige i štampu, i to objavljujem u Narodnoj mladosti. U Bugarskoj se, na primer, nije moglo čuti šta Solženjicin govori, a u tadašnjoj Jugoslaviji se to objavljivalo. Moj rad je pobudio pažnju državne bezbednosti, i počeli su da me prate i prisluškuju, a ja to, naravno, nisam znao. Sve što sam radio ja sam radio javno i ni sumnjao nisam da to nekome može da smeta, naprotiv, mislio sam da činim dobru stvar i približavam kulture narodima dve susedne zemlje – priča Savo
v za UNS info.

Međutim, bugarska državna bezbednost nije tako mislila. Pomno rade na njegovom slučaju i 1974. godine biva uhapšen:

- Nisam uopšte slutio šta mi se sprema. Odradili su to tako što su me poslali na službeni put u Čehoslovačku, a već na aerodromu su me uhapsili – kaže bivši disident.

Šest meseci provodi u istražnom zatvoru u Sofiji, i optužuju ga za „ideološku diverziju, propagandu i izdaju u korist Jugoslavije“:

- Što se tiče propagnade, i bili su u pravu. Ja sam propagirao jugoslovensku, naročito srpsku književnost. Ništa nisam krio, i svi su znali šta mi je u duši – priča Gančo Savov.

Savov je osuđen na 18 godina robije, i upućen je u zatvor u Staru Zagoru, gde su u vreme komunizma robijali politički zatvorenici:

- Dok sam bio u i
stražnom zatvoru u Sofiji drugi zatvorenici su mi govorili da ne tražim vezu da tu ostanem, jer su uslovi bolji u Trnovu. I stvarno, niko nas tamo nije dirao. Radio sam u zatvorskoj fabrici nameštaja, a potom u biblioteci. Stražari u Zagori su imali naredbu da ne smeju da nas muče, a u zatvoru u Sofiji su nas kriminalci branili od stražara koji su hteli da nas tuku i koji su nam psovali majku zbog izdaje zemlje – seća se Gančo Savov najtežih trenutaka u svom životu.

U komunističkim kazamatima sistem je uništavao čoveka. Prekinuo je kontakt sa prijateljima koji nisu mogli da mu dolaze u posetu. Čak ni šira rodbina, niko osim žene i ćerke.

- Ćerka je tada išla u školu, a žena nije mogla da nađe posao. Niko nije hteo da joj pomogne. Ipak, kasnije se sredilo, pa se zaposlila – kaže Gančo.

- U tim trenucima prihvatite sudbinu onakvom kakva jeste. Prilagodite se životu u zatvoru da bi sačuvali razum. Najveći strah mi je ulivala pomisao da ne zaboravim ono što znam. Da bih sačuvao znanje i pamet, smislio sam posebnu šifru i slao pisma kući, da sve to ostane zapisano, jer sam se p
lašio da ću sve zaboraviti kada izađem iz zatvora – priseća se Savov.

Nije hteo da traži ni pomilovanje, na koje je imao pravo posle devet odležanih godina. Kaže da kada je čovek toliko u zatvoru, onda još godina, dve i nije mnogo. Pušten je 1985, posle punih 11 godina. Ipak, mukama ne dolazi kraj. Pokušava da nađe posao, ali niko neće da ga zaposli. Supruga se, u međuvremenu, razvela od njega, a preko prijatelja, koga je upoznao u zatvoru, i čijom se ćerkom kasnije oženio, nalazi posao u zanatskoj radionici koja je proizvodila značke.

- Neki prijatelji mi, ipak, objavljuju tekstove pod pseudonimom, tako da sam nastavio da pišem, što mi je jedino bilo važno – navodi Savov kako je sačuvao razum.

Seća se i reči islednika, koji mu je jednom prilikom rekao da na pisanje zaboravi, jer će celog života popravljati nameštaj, što je u zatvoru radio. Pred sam pad režima Todora Živkova zatražio je pasoš.

- Nisam ni mislio da će mi ga dati, a dali su mi. Prvo sam otišao u Srbiju. U Bugarsku sam se vratio dva dana pred pad Živkova, i odmah se uključio u demonstarcije.

Posle promena u Bugarskoj Gančo Savov je rehabilitovan, i sudski, i odlukom Parlamenta koja je objavljena u Službenom listu. Danas, kada gleda sa ove vremenske distance, kaže da mu uopšte nije žao zbog svega što se desilo.

- Da me tada nisu uhapsili, napredovao bih u karijeri i ušao u vlast, a to se ne bi dobro završilo. Bolje je što je bilo ovako – sumira Savov prošlost. I za budućnost, u 81. godini, ima planove. Kaže da će da prevede još nekoliko dela srpske književnosti na bugarski jezik!

Petar Jeremić

 
Razgovor koji je kolega Dragoslav Simić napravio sa Gančom Savovim možete poslušati na  http://www.audioifotoarhiv.com/gosti%20sajta/GancoSavov.html

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi