Naslovna  |  Aktuelno  |  UNS vesti  |  Potrebno je formirati jaku komisiju koja će istražiti aferu „Vulingejt“ (VIDEO)
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

UNS vesti

12. 03. 2020.

Autor: J. Pešić, D. Bjelica Izvor: UNS

Potrebno je formirati jaku komisiju koja će istražiti aferu „Vulingejt“ (VIDEO)

Neophodno je osnovati komisiju sa uticajnim novinarima i advokatima koja bi istražila sumnje da su državni organi nezakonito presreli komunikaciju novinara "Nedeljnika", rečeno je na tribini Udruženja novinara Srbije (UNS) "Ko nas prisluškuje i šta možemo da uradimo da se to otkrije".

Glavni i odgovorni urednik "Nedeljnika" Veljko Lalić rekao je da je jasno da je ministar odbrane Aleksandar Vulin komentarisao tekst koji nije objavljen u "Nedeljniku", već je bio u njegovim i imejlovima odgovornog urednika "Nedeljnika" Marka Prelevića i političara Dragana Šutanovca.

Lalić očekuje da u slučaju poznatom kao afera „Vulingejt“ dođe do javnog pritiska novinara i bude formirana komisija u čijem sastavu će biti predsednici novinarskih udruženja i uticajni advokati.

„Niko ne misli da nas je lično Vulin prisluškivao. Znamo da neće da prizna šta je uradio. Očekujem da novinarska udruženja i novinari iskoriste ovaj slučaj da saznamo kako, zašto i na koji način se novinari u Srbiji prisluškuju“, rekao je Lalić i dodao da „ne može da zamisli“ da se ovako nešto dogodi u Americi, pa čak ni u okolnim zemljama.

 „Možda jesam paranoičan, ali to ne znače da nas ne prate“, ponovio je Lalić na tribini. Istakao je da "Nedeljnik" ne želi da vodi „lični, krstaški rat". 

Predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara Veran Matić rekao je da ga u slučaju  prisluškivanja "Nedeljnika" pre svega brine bezbednost novinara tog lista.

„Neko želi da uvuče "Nedeljnik" u medije neprijateljskog karaktera i da bude dozvoljeno prisluškivanje. Vulin je poznat po radikalnom definisanju, obeležavanju ljudi i institucija. Nedeljnik je zanimljiv jer je profesionalan, uticajan i kao takav smeta“, rekao je Matić.

Naveo je slučaj novinarke Jelene Spasić iz 2011. godine koju je tužilaštvo zbog objavljenog teksta teretilo da je nanela štetu bezbednosti Srbije i podsetio da je postojala mogućnost da joj se sudi tajno. „Solidarnost UNS-a je bila intenzivna i trajna i dovela je do efekta“, rekao je Matić.

Podsetio je da je ideja za osnivanje Komisije za istraživanje ubistava novinara došla od medijske zajednice, kao i da je lično insistirao da osnivač bude Vlada Srbije, zato što je to jedini način bio da se dođe do zaštićenih podataka.

„Važno je odvojiti vreme i biti intenzivno posvećen tim slučajevima. U situacijama presretanja komunikacije novinara treba da se uključe i nevladine organizacije koje su specijalizovane za telekomunikaciju“, rekao je Matić.

Nedovoljnu solidarnost, kao i u slučaju "Nedeljnika", Matić je prepoznao tokom suđenja za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, koje je pratilo nekolicina novinara, posvećenih i strpljivih.

Rekao je da je Stalna radna grupa za bezbednost novinara, koja će se u petak sastati zbog sumnje da su državni organi prisluškivali "Nedeljnik", osnovana na osnovu sporazuma koji su potpisali predstavnici novinarskih udruženja, tužilaštva i Ministarstva unutrašnjih poslova. Matić se zalaže za institucionalizaciju ove grupe koja je prema njegovim rečima osnovana na sugestiju Evropske komisije, a nije bila željena od države i udruženja.

Otkrio je i da je posle petooktobarskih promena iskoristio mogućnost da sazna da li je bio prisluškivan. „Našao sam da sam 1987. godine prisluškivan o čemu nikada nisam razmišljao. Bila je to odluka ministra policije bez jasnog razloga da budem pod nadzorom. Neugodno je živeti sa saznanjem da ste prisluškivani“, rekao je Matić.

Advokat Zdenko Tomanović rekao je da u Srbiji postoji izgrađena društvena svest da vlast nelegitimno prisluškuje građane. Istakao je da u Srbiji jedino mogu da prisluškuju Bezbednosno-informativna agencije, Vojnobezbednosna agencija i policija, a da je opasno kada njima upravlja partija.

„Očekivao sam da će u slučaju 'Nedeljnika' reakcija novinara i advokata biti glasnija, žešća. Ako u ovom slučaju ćutimo, sudaramo se sa prilagođavanjem sa zlom. Nelegitimno prisluškivanje je prilagođavanje na zlo“, rekao je Tomanović.

Dodao je da se prisluškivanjem dođe do informacije, ali ne informacija koji su podaci u vezi sa razlogom prisluškivanja.

„Važno je da postoji standard - pravni osnov za prisluškivanje koji je jasan i transparentan da građani mogu da predvide kako će i na koji način biti prisluškivani, a da to bude transparentno“, rekao je Tomanović.

On je dodao da je evropska sudska praksa pokazala da nije dovoljan osnov za prisluškivanje samo odluka suda.

Prema njegovim rečima u ovakvim slučajevima važno je da se sazna da li je nalog za praćenje upućen mobilnim operaterima i da Srbija sazna koliko takvih zahteva postoji.

Vuk Cvijić je govorio o 2001. godini kada je imao dokaz da je prisluškivan.

„Tada sam pisao o političkim ubistvima koja su se desila na kraju vladavine Slobodana Miloševića. Zanimalo ih je odakle mi informacije, pre svega o umešanosti Državne bezbednosti u te slučajeve. Ta mera nije bila ozakonjena“, kazao je Cvijić.

Istakao je da posle ubistva tadašnjeg premijera Zorana Đinđića bivši šef Crvenih beretki Legija nikada nije prisluškivan, iako se u pravnosnažni presudama pominje njegova u umešanosti u politička ubistva. „Pripadnici zemunskog klana, koji su bili saradnici Državne bezbednosti što je dokazano pravnosnažno, bili su na merama tek posle petooktobarskih promena“, rekao je Cvijić.

„Brine me što su se ljudi iz tog vremena vratili. Branko Crni koji je bio zamenik bivšeg šefa Državne bezbednosti Radomira Markovića u vreme zločina i ubistava sada je ili je to bio član vladajuće stranke. Njegova uloga je zanimljiva i u suđenju za ubistvo novinara Ćuruvije i to u uticanju na svedoke“, kazao je Cvijić.

Istakao je da je za vreme vladavine Miloševića prisluškivanje bilo kroz institucije, a da je sada ono privatizovano. „Neće Vulin da prizna šta je uradio, to je nemoguće. Kada padne Vulin, mi ćemo saznati šta je bilo“, smatra Cvijić.

Predsednica Suda časti UNS-a Ljiljana Smajlović odgovorila je Cvijuću da ne postoji sigurnost da će sa promenom vlasti biti poznato ko je i koga prisluškivao. „Neće da nam kažu, već će da nastave da nas prisluškuju“, kazala je Smajlovićeva.

Rekla je da je kao urednice Politike od bivšeg novinara tog lista Dušana Teleskovića saznala da je prisluškivana. „On je to saznao od šefa BIA, koji mu to nije rekao javno“, navela je Smajlovićeva.

Dodala je da je tada angažovala advokata Nikolu Barovića koji joj je rekao da prvo treba da se obrati tadašnjem predsedniku Srbije Borisu Tadiću i predsednici Vrhovnog suda. „Predsednik nije našao za shodno da odgovori, a predsednica Vrhovnog suda je rekla da to nije u njenoj nadležnosti", rekla je Smajlovićeva.  

Novinarka KRIK-a Dragana Pećo navela je da su od osnivanja te redakcije imali „čudne situacije“ koje su im bili jasni signali da su praćeni i prisluškivani.

„Kada smo objavili prvo istraživanje u KRIK-u naši novinari počeli su da sreću ljude ulicom koje ih prate, fotografišu…“, rekla je Pećo i dodala da je kasnije bilo drastičnijih slučajeva, pa i kroz „najžešće“ napade tabloida.

„Osim što su tabloidi pisali da smo ‘soroševci’, ‘strani plaćenici’ bilo je i transkripata naših telefonskih razgovora i komentarisanja radnih verzija naših tekstova, a koji nisu objavljeni“, kazala je Pećo.

Predsednik UNS-a Vladimir Radomirović zaključio je da je neophodna solidarnost novinara, kao i da u svim slučajevima prisluškivanja novinara treba da se napravi izveštaj, koji će sa zahtevima biti upućen budućoj Vladi i javnosti.  

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi