Vesti
11. 03. 2013.
Šta donosi novi Zakon o javnom informisanju?
O nacrtu novog Zakona o javnom informisanju pre dva dana diskutovali su vlasnici i novinari čačanskih medija sa državnom sekretarkom Ministarstva kulture i informisanja Gordanom Predić.
Sastanak je organizovan u Gradskom veću na inicijativu rukovodstva Grada, pre svega pomoćnika gradonačelnika Aleksandra Dačića. Pre susreta sa novinarima, državna sekretarka se sastala sa gradonačelnikom Vojislavom Ilićem, predsednikom Skupštine grada Veljkom Negovanovićem i ostalim gradskim rukovodiocima.
Novi Zakon o javnom informisanju trebalo bi da stupi na snagu u junu. U najosnovnijim crtama, predviđa da od 2014. mediji ne budu finansirani iz državnog budžeta, već sufinansirani putem projekata. Ove sedmice su pokrenute javne debate o nacrtu Zakona, koji je dostupan i na sajtu Ministarstva kulture.
Putem interneta mediji i građani mogu izneti svoje primedbe, sugestije i predloge. Prva debata je u utorak održana u Novom Sadu, a biće ih i u još nekoliko gradova Srbije.
Predstavnici čačanskih medija nisu imali priliku baš da debatuju, ali su sa državnom sekretarkom otvoreno govorili o svim prednostima i nedostacima nacrta Zakona o javnom informisanju.
Kako je na sastanku u Čačku rekla Gordana Predić, novi Zakon bi prevashodno trebalo da reši pitanje finansiranja medija i uredi programske sadržaje u Srbiji. Ako bude kako je zamišljeno, kvalitet će konačno potisnuti kič i šund.
Osim javnih servisa, država će se povući, kada je reč o finansiranju medija, ali će zadržati odgovornost prema njima. Neće ih prepustiti stihiji, već projektnom sufinansiranju. Smatram da je to dobro, jer će stvoriti medijski pluralizam koji će doprineti raznovrsnijem i kvalitetnijem širenju javne scene - rekla je Predićka.
Čačak je prvi grad koji je pre primene novog Zakona o javnom informisanju uveo model takozvanog, projektnog finansiranja. Na taj način stvoren je solidan temelj za narednu godinu, kada će sva glasila u Srbiji biti u istom položaju. Ovdašnji mediji neće morati ni da se suočavaju sa privatizacijom, jer Grad nema javna glasila u svom vlasništvu.
Primena novog zakona podrazumevaće i transparentnost vlasništva medija. Građani će pouzdano znati ko stoji iza određenih glasila i informacija koje oni plasiraju. Na prvoj debati o nacrtu novog zakona bilo je reči i o privatizaciji u ovom sektoru. Možda ne bismo sada bili u ovakvoj situaciji da 2007. nije zakonski omoguć eno opštinama i gradovima da imaju svoje medije - smatra Gordana Predić.
Prema planu Ministarstva kulture, prvi konkursi trebalo bi da budu raspisani u septembru. Komisija je imala četiri meseca za pripremu da 2014. svi mediji u Srbiji pređu na drugi način finansiranja, odnosno sufinansiranja. Pravo da konkurišu sa svojim projektima imaju glasila upisana u privredni registar.
Predstavnici čačanskih medija izneli su oprečne stavove o nacrtu novog zakona, od toga da njegove odredbe samo teoretski dobro zvuče, da mogu dodatno otežati položaj medija i dovesti do njihovog gašenja, ali i da bi zdrava konkurencija mogla da pročisti medijsku scenu.
VIP
Aktuelna državna sekretarka Ministarstva kulture Gordana Predić bila je dugogodišnji novinar TV Politika. Prošla je put od saradnika do urednika informativnog programa. Autorka je emisije “VIP” u kojoj je podjednako uspešno kao Tanja Peternek ili Vesna Dedić, samo na drugačiji način, intervjuisala poznate ličnosti.
Posle Politike, emisiju “VIP” emitovala je TV Art i tridesetak lokalnih televizija. Radila je i u listovima “Politika”, “Bazar”, “RTV Revija”… Gordana Predić je dobitnica Oskara popularnosti, nagrade koju je ustanovio njen pokojni suprug Zoran Predić, takođe poznati novinar.
Komentari (1)
ostavi komentar11.03.
2013.
Sta je projektno (su)finansiranje?
Ponovo sebi, clanovima Ministarstva, Radne grupe i javnosti postavljam pitanje da li proizvodnja medijskog sadrzaja u cilju ostvarivanja javnog interesa (tj. ostvarivanja prava javnosti na informisanje, po clanu 12. stav 1. nacrta ovog zakona) predstavlja obavljanje delatnosti od javnog ili opsteg interesa? Do sada se jedino delatnost javnog radiodifuznog servisa (proizvodnja i emitovanje radio i TV programa) smatrala delatnoscu od opsteg ili javnog interesa, npr. prema cl. 4, 76. i 77. Zakona o radiodifuziji.
OdgovoriIako u nacrtu ovog zakona nije dato znacenje ili definicija izraza (pojma) "projektno (su)finansiranje", koji se upotrebljava u javnoj raspravi, iz odredbi cl. 15. i 16. moze se zakljuciti da se to finansiranje odnosi na opredeljena sredstava za ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja, i to u visini od najvise 5% budzeta Republike Srbije, Autonomne pokrajine Vojvodine i/ili jedinica lokalne samouprave, a koja se raspodeljuju, po pravilu(?), raspisivanjem javnog konkursa za odredjene projekte.
U tekstu "Šta donosi novi Zakon o javnom informisanju?" u jednom od pasusa pise: "Kako je na sastanku u Čačku rekla Gordana Predić, novi Zakon bi prevashodno trebalo da reši pitanje finansiranja medija i uredi programske sadržaje u Srbiji. Ako bude kako je zamišljeno, kvalitet će konačno potisnuti kič i šund." Saglasan sam njenim misljenjenjem po kom unapredjenje kvaliteta i potiskivavanje sunda i kica u medijima predstavlja glavni javni interes u oblasti javnog informisanja. Za ostvarivanje ovog interesa, odnosno garantovano kvalitetnijih medijskih sadrzaja (informisanje, zabava i obrazovanje) vredi izdvojiti 5% iz budzeta. U suprotnom, za kic i sund ne vredi iz budzeta izdvojiti ni "kintu", pa makar sve medijske organizacije prestale sa radom.