Vesti
23. 04. 2013.
Dogodine zastareva slučaj bombardovanja RTS-a
Komisija za istinu o ubistvima novinara utvrđivaće da li ima još odgovornih među nadležnima za RTS u ratu 1999. godine.
Bombardovanje RTS-a je ozbiljan presedan i veoma je važan i za novinarstvo i za ratovanje i za međunarodno pravo. Formiraćemo poseban tim u saradnji sa porodicama žrtava i kolegama novinarima koji su se najviše bavili ovim slučajem, kaže Veran Matić, predsednik Komisije za istinu o ubistvima novinara. Ova komisija je prihvatila da pokuša da rasvetli i sve aspekte bombardovanja RTS-a od NATO-a, u kojem je poginulo 16 zaposlenih, a koje se desilo pre tačno 14 godina – 23. aprila 1999. godine u 2.06 časova.
– Očekujem da ćemo moći veoma brzo da koristimo bogatu arhivu dokumenata koju su prikupile porodice žrtava, i da ćemo tome dodati sve ono što nedostaje, što je već traženo od pravnih zastupnika porodica ili od nekih drugih institucija.
Veoma je važno da prikupimo sva dokumenta i dokaze na jedno mesto kako bismo ispunili misiju same komisije, ali i kako bi se stvorila relevantna baza podataka koja će biti javna i koja će služiti i za proučavanje, koja će biti edukativnog i memorijalnog karaktera, ali i koja će poslužiti u svrhu pokretanja novog sudskog procesa koji bi u potpunosti utvrdio istinu o ovom događaju – objašnjava Matić.
Komisija je od 28. marta nadležna za slučaj ubijenih radnika RTS-a i prikuplja dokumentaciju od nadležnih institucija – Tužilaštva za organizovani kriminal, Višeg tužilaštva, sudske spise suđenja Dragoljubu Milanoviću i drugih suđenja u kojima se pominje bombardovanje RTS-a.
– Sudeći po subordinaciji u vojsci, a pošto je bilo u pitanju ratno stanje, mislim da nije moguće da je za sve odgovoran samo direktor RTS-a. Takođe, mislim da je nemoguće da je dokumentacija o tome uništena ili da su njeni delovi nestali. Dakle, potrebna je snažna rešenost i volja da se učine javnim sve bitne činjenice, naročito kada smo u situaciji da nam preti zastarevanje slučaja za eventualno krivično gonjenje – kaže Veran Matić.
Naime, u martu iduće godine će nastupiti relativna zastarelost ovog slučaja, što znači da će doći do zastarelosti mogućeg krivičnog gonjenja.
– Zbog toga ćemo nastojati da što pre prikupimo svu dokumentaciju i napravimo najbolje moguće procene kojim putem istraživati dalje. Komisija će se posebno usredsrediti na to da od Ministarstva odbrane i Vojnobezbednosne agencije dobije sve relevantne odgovore – ističe Matić. Komisija se neće baviti samo utvrđivanjem eventualne odgovornosti onih koji su bili zaduženi za RTS tokom rata 1999. godine, već i ulogom NATO-a.
– Tražićemo sve podatke, u prvom redu ko je, kada, i na osnovu čega, odredio RTS kao ratni cilj. „Amnesti internešenel” je bombardovanje RTS već proglasilo ratnim zločinom. Naš prvi cilj je da svi medijski radnici, ubijeni u bombardovanju RTS-a, budu proglašeni žrtvama i od strane naše profesije.
Naime, njujorški Komitet za zaštitu novinara, koji vodi registar ubijenih novinara i medijskih radnika, nije u taj popis uvrstio i žrtve bombardovanja RTS-a. To će nam svakako pomoći da ovaj slučaj i na međunarodnom nivou obradimo kvalitetno, da dobijemo što je moguće više relevantnih dokumenata i podataka – kaže Matić.
Bivši direktor RTS-a Dragoljub Milanović odslužio je desetogodišnju kaznu zatvora, a proglašen je krivim jer nije poštovao naređenje o izmeštanju državne televizije na ratni položaj.
Bombardovanje RTS-a i moguću odgovornost NATO-a analizirao je Haški tribunal, ali postupak nije pokrenut.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.