Vesti
09. 05. 2025.
Ivošević: Nadam se da Nino Brajović studentima više neće zamerati što nastoje da RTS proradi kao javni servis
Nedavno je u jednoj TV emisiji generalni sekretar Udruženja novinara Srbije rekao da podržava studente u nameri da država u kojoj živimo postane demokratska u skladu sa evropskim vrednostima, ali im zamera što su bojkotovali Radio-televiziju Srbije (RTS). Podržavam ga u svemu, osim u zamerci.
U jezičkom smislu, blokada je izolacija ili opsada radi „pritiska na protivničku silu“. U ovom slučaju – na rukovodstvo RTS-a, koje nije u funkciji ostvarivanja javnog interesa jer, kršeći član 7. Zakona o javnim medijskim servisima, u informativnom programu, ne sledi: profesionalno obaveštavanje javnosti; pluralizam političkih ideja; nepristrasno tretiranje političkih pitanja u ravnopravnom sučeljavanju različitih stanovišta; obavezu besplatnog i jednakog predstavljanja političkih stranaka, koalicija i izbornih kandidata.
A time iritira i Ustav koji: zabranjuje diskriminaciju političkog ili drugog uverenja (član 21. stav 3); jemči slobodu misli, savesti i uverenja (član 43. stav 1); podstiče razumevanje, uvažavanje i poštovanje razlika (član 48. stav 1); insistira na istinitom, potpunom i blagovremenom informisanju o pitanjima od javnog značaja (član 51. stav 1); predviđa mirno i slobodno okupljanje građana u zborovima i na demonstracijama (član 54. stav 3); garantuje autonomiju univerziteta, visokoškolskih i naučnih ustanova, kao i njihovu samostalnost u odlučivanju o svom uređenju i radu, u skladu sa zakonom (član 72).
Narušavanjem krucijalnih zahteva javnog informisanja o položaju građana koji usled protesta ostaju bez posla, plata i drugih primanja po osnovu rada, rukovodstvo RTS-a je javni servis uključilo u uzročnike štete koju trepe, a ona može biti: materijalna – ako se ogleda u izgubljenim ili smanjenim primanjima, ili nematerijalna – ako se ogleda u duševnim bolovima zbog povrede ugleda, časti, sloboda i prava ili izazvanog straha.
Oni koji su pretrpeli ovakvu štetu ili su u riziku da je pretrpe, imaju pravo da se brane pozivom na nužnu odbranu, stanje nužde, otklanjanje štetne opasnosti i dozvoljenu samopomoć, što je predviđeno odredbama čl. 161. i 162. Zakona o obligacionim odnosima. Studenti i njihovi profesori, srednjoškolci i njihovi profesori, kao i građani koji učestvuju u protestnim blokadama, ovu štetu već trpe ili su u riziku da je trpe. – U krugu štetnika, pored države, autonomne pokrajne ili jedinica lokalne samouprave je i RTS koji štetne radnje podstiče nečineći ih dostupnim javnosti.
Bezobzirno ponašanje javnog servisa kojim se ugrožava spokojstvo građana može biti i radnja krivičnog dela (član 344. stav 1. KZ), a tada učesnicima blokadnih protesta stoje na raspolaganju odredbe Krivičnog zakonika o nužnoj odbrani i krajnjoj nuždi koje isključuju postojanje krivičnog dela.
Nakon nedavnog nasilja policije nad golorukim studentima Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu, kao i njihovim profesorima, predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić je oštećene nazvala „blokaderima koji su pokazali kako izgleda fašizam“. Pošto je njen mentor predsednik Republike Aleksandar Vučić (što ona i ne krije) očekujemo odgovor na pitanje – ima li to neke „tajne veze“ sa njegovom skorašnjom izjavom: „Plašim se da je u mojoj glavi počelo da se pojavljuje to nešto loše… kako da vratim svim ljudima koji su toliko zla naneli meni, mojoj porodici, mojoj deci i svima“.
On je o tom zlu govorio i mnogo pre otpočinjanja dostojanstvenih studentskih protesta. Zato je i dužan da objasni zašto su se u njegovoj glavi pojavile osvetničke misli tek kada su studenti, pre pet meseci, blokadama počeli da brane sebe i građane od nasilja vlasti.
Zbog svega rečenog, nadam se da Nino Brajović studentima više neće zamerati što i blokadama nastoje da RTS u informativnom programu napokon proradi kao javni servis, kako bi građanima omogućio „bolji život“, kako se zvala i jedna njegova čuvena serija.
U tom cilju, studenti su u plenumu usvojili zahtev da se Narodna skupština, na obrazloženi predlog Vlade, raspusti kako bi se obavili regularni parlamentarni izbori, što predviđa i član 109. Ustava.
Autor je bivši sudija Vrhovnog suda i univerzitetski profesor u penziji
Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.