Vesti
06. 08. 2013.
EU: Država da izađe iz medija do 2014!
Političari se teško odriču fotelja, a čini se još teže medija. Iako je država Srbija vlasnički iz medija trebalo da po preporuci Evropske unije izađe još januara 2012. godine, to se nije desilo. Najnoviji rok koji je Brisel dao našoj vladi je januar 2014. godine, a već su stigla i „upozorenja“ da prisustvo države u medijima nije „evropska tekovina“.
Iako je Dragan Kolarević, savetnik ministra kulture, juče poručio da će se država povući iz medija i da niko neće biti privilegovan, predstavnici medijskih udruženja za Naše novine izražavaju otvorenu sumnju da će ovaj proces u Srbiji uskoro biti završen.
Odlaganje loše po medije
Saša Mirković iz ANEM-a kaže da do 2014. treba da se završi privatizacija medija, ali da druga strana (država) lobira da taj proces počne tek 1. decembra ove godine.
- Privatizacija medija i izlazak države je nestvarna tema da bi se pričalo o njoj 2013. godine. U Srbiji je ostalo samo sedam odsto neprivatizovanih medija.
Problem je i što su mnoge lokalne TV i radio stanice postale „uhlebljenje“ za partijske kadrove, pa privatizacija nije omiljena tema, pogotovu što su na državnom budžetu. Sve može da se prolongira do 2015, što će biti katastrofa za mnoge medije - priča on.
Vukašin Obradović iz NUNS-a objašnjava da se izlazak države iz medija prolongira kako bi država mogla da utiče na uređivačke politike.
- Zbog kašnjenja u donošenju zakona o javnom informisanju država i dalje sebi omogućava uticaj na uređivačku politiku u većini medija. A pomalo je naivno da očekujemo da će se u ovom trenutku lako odreći tog uticaja, s obzirom na glasne spekulacije o skorašnjim izborima - napominje Obradović.
Medijskom strategijom predviđeno je da država izađe iz medija, ali još nisu doneti ni zakoni koji bi to trebalo da regulišu, upozorava Petar Jeremić iz UNS-a. On kaže da su lokalne radio i TV stanice uglavnom u vlasništvu gradova i opština i oko 99 odsto novca koji dobijaju je iz budžeta. S druge strane, privatni mediji ne vide ni dinar od državnih para.
Nisu doneti zakoni
- Novim zakonom o javnom informisanju predviđena je promena načina finansiranja, što znači da bi svi mediji imali pravo da za državni novac konkurišu na projektima koji bi bili raspisani na javnim konkursima. Ako prođete, dobijete novac, potpišete ugovor i njega ne može ništa da izmeni. Tako neće biti moguć dnevni uticaj politike na medije, da recimo neki gradonačelnik ili predsednik opštine kaže da mu se ne sviđa nešto što je objavljeno, pa da ne da pare - kaže Jeremić.
„Novosti“, „Politika“, „Tanjug“,...
Država je, na nacionalnom nivou, vlasnik novinske agencije Tanjug i javnog preduzeća „Panorama“ (izdavač magazina „Jedinstvo“, koji je izlazio na Kosovu).
Država takođe ima 50 odsto vlasništva u listu „Politika“ i više od 30 odsto u listu „Večernje novosti“. Za ove dve novinsko-izdavačke kuće svojevremeno je bila zainteresovana i nemačka korporacija NJAZ, koja je bila vlasnik i 50% kapitala „Politike“, ali se posle afere oko neuspešne kupovine „Novosti“ u potpunosti povukla iz Srbije.
Ubedljivo najviše novca namenjenog medijima - više od 40 odsto - država troši na finansiranje Tanjuga (oko 2,6 miliona evra godišnje). Tanjug je, zajedno sa „Panoramom“, jedina medijska kuća koja je u potpunom državnom vlasništvu i koja se istovremeno finansira direktno iz budžeta, što je anahronizam opstao sve do današnjih dana. Zakon o Tanjugu na snazi je još od 1994, oslanjao se na zakone iz komunističkog vremena, odakle je i ime: Telegrafska agencija Nove Jugoslavije (nastala 1943), a trebalo bi da bude ukinut po usvajanju novog Zakona o informisanju. (Izvor: www.euractiv.rs)
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.