Vesti
07. 11. 2013.
Tasovac: Profesionalno novinarstvo sve važnije
Međunarodna konferencija o slobodi izražavanja i demokratije u digitalnom okruženju, čiji je domaćin Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, održava se od danas do 8. novembra u Beogradu. Tim povodom objavljujemo deo govora ministra kulture Ivana Tasovca koji se sinoć obratio učesnicima zajedničke sednice Odbora za kulturu i informisanje Skupštine Srbije i Podkomiteta Parlamentarne skupštine Saveta Evrope za medije i informisanje.
Digitalne tehnologije su uvećale brzinu i domet informacija do razmere koje samo pre desetak godina nismo mogli ni da naslutimo. Internet je postao globalna platforma za razmenu informacija koja ruši prostorne i vremenske granice: od Los Anđelesa do Timbuktua, od Vladivostoka do Ognjene zemlje. Svaki stanovnik planete sa mobilnim telefonom u rukama i pristupom internetu postaje izvor, svedok i tumač sveta u kome živi. Ipak, bilo bi pogrešno da se olako prepustimo čarima digitalnog romantizma.
U moru podataka i instant-izveštaja „iz prve ruke” koji nas zapljuskuju preko interneta i društvenih mreža, u tom bučnom višeglasju pojedinačnih istina, stanovišta i pogleda na svet, u vreme medijske hipertrofije i hiperprodukcije, uloga tradicionalnog, profesionalnog i nepristrasnog novinarstva uopšte ne gubi na značaju.
Profesionalno novinarstvo postaje sve važnije i neophodnije kao garant smislenosti, razboritosti, analitičnosti i kritičkog preispitivanja savremenog, informacijama pretrpanog društva.
Digitalni svet je proširio horizont slobode izražavanja, ali je usavršio i tehnologije njenog kontrolisanja i suzbijanja. Ti izazovi su sve vreme pred nama, i medijske neslobode danas se ne otelotvoruju kroz crvenu olovku nekog brkatog partijskog sekretara, već kroz više ili manje suptilan ekonomski pritisak bilo oglašivača bilo državnih budžeta ili velikih kompanija sa ili bez državnog učešća u vlasništvu, koji u vremenima krize u mnogim zemljama imaju veću mogućnost uticaja na medije nego što su ga imali u ekonomski boljim vremenima..
Pad kupovne moći građana naterao je štampane medije da se prodaju po cenama koje im ne obezbeđuju zaradu, a ugrozio je i rad srpskog javnog servisa nateravši državu da se nevoljno umeša u njegovo finansiranje.
Kako izbeći pritisak države na medije jedno je od ključnih pitanja savremenih demokratija širom sveta. Ne spadam među one koji veruju da će povlačenje države iz medijskog vlasništva, koliko god bilo neophodno, biti i dovoljno da se stvore svi uslovi za slobodniju medijsku scenu. Novom zakonskom regulativom, pokušali smo da afirmišemo dva neophodna principa koji će pomoći u tom procesu.
Prvi je princip obezbeđivanja ravnopravnosti svih aktera na medijskom tržištu, u kome će pravila biti postavljena tako da u transparentnim procedurama neće biti povlašćenih učesnika, bez obzira na njihov politički i drugi uticaj. Drugi princip se tiče novog razumevanja prirode i funkcije državnog budžeta koji ne može i ne sme da bude politička kategorija. Želim da aktuelizujem princip nulte zainteresovanosti države za političku ulogu medija i apsolutne zainteresovanosti za njihovu društvenu ulogu, naravno u saradnji sa svim ostalim društvenim faktorima, od medijskih udruženja, preko nezavisnih tela do nevladinog sektora.
Nemojmo se zavaravati: slobodni mediji su mogući samo u društvu koje ceni i adekvatno nagrađuje svoje medijske poslenike.
Verujem da bi jedno dubinsko istraživanje socijalne strukture medija moglo da pokaže, naravno, uz obavezne izuzetke, koja je to minimalna prosečna plata koja zaposlenima u nekom mediju može da obezbedi slobodu izražavanja i nesmetano obavljanje važne društvene funkcije koju njihova profesija nosi sa sobom. Sve naše inicijative i zakoni neće dati željeni rezultat ukoliko iz njihove primene ne proiziđe i bolja socijalna slika zaposlenih u srpskim medijima.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.