Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Tabloidizacija sistema vrednosti
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

27. 01. 2014.

Izvor: Politika

Tabloidizacija sistema vrednosti

Polovinu udela dnevnih novina „Pres” poseduje preduzeće registrovano na Kipru, „Amber pres limited” iz Limasola.

Nepoznato je ko stoji iza te firme, pa se o vlasniku „Ambera” i danas samo spekuliše. S obzirom na prirodu tekstova u ovom listu, u javnosti se često pominjalo da iza te kiparske firme zapravo stoji Miroslav Mišković, a jedno vreme i njegova doskorašnja saradnica Milka Forcan.

Kontrola nad ovim novinama pripisivana je čak i Draganu Đilasu, gradonačelniku Beograda, potpredsedniku Demokratske stranke (DS) i vlasniku moćnih marketinških kompanija „Multikom grupe” i „Dajrekt medije”.

Te sumnje iznosile su pojedine parlamentarne stranke, ali nikad niko nije uspeo da sazna čije medijske interese, od osnivanja, zastupa grupa novinara koja je 2005. napustila tadašnju redakciju „Kurira”.

Ovde treba podsetiti da je upravo „Kurir” najviše doprineo tabloidizaciji medija i života u Srbiji, krajnjoj relativizaciji problema kriminala, korupcije i uopšte, sistema vrednosti.

Određenim političkim strukturama odgovarao je list koji je na bazi izmišljenih senzacija plasirao političke nokaute, ali se onda u jednom trenutku okrenuo i protiv onih koji su ga politički podržavali.

Sve to navelo je političke inspiratore „Kurira” da 2009. godine drastično izmene Zakon o javnom informisanju, kako bi zaustavili list koji su sami osmislili, a potom i do hapšenja vlasnika „Kurira” Radisava Rodića, koji je zbog toga skoro dve godine proveo u pritvoru.

Podsetimo da je Viši sud u Beogradu, 27. jula ove (2011) godine doneo presudu kojom je Rodića osudio na dve godine zatvora, ali ga je odmah i pustio na slobodu, jer je to vreme već proveo u pritvoru.

Inače, Rodić se tokom niza godina upravo poigravao domaćim pravosudnim sistemom, osnivajući niz povezanih pravnih lica i ofšor kompanija, koje niko nikada nije mogao da utuži na sudu.

„Kurir” je tokom prošle (2010) godine, nakon hapšenja tadašnjeg vlasnika Radosava Rodića, preuzeo njegov sin Aleksandar Rodić, koji formalno upravlja preduzećem.

Po šest odsto akcija „Presa” danas imaju nekadašnji urednici i novinari „Kurira” – Đoko Kesić, sadašnji glavni urednik svih izdanja „Presa”, Dragan Vučićević, bivši glavni urednik „Presa” i aktuelni predsednik upravnog odbora „Pres pablišing grupe”, i Svetomir Marjanović, takođe jedan od urednika „Presa” i bivši novinar „Kurira”. A 22 odsto akcija ovih novina ima izvesna Biljana Kralj.

S obzirom na izostanak informacija o pravim vlasnicima medija, zaključci o tome često se izvode na osnovu uređivačkog koncepta određenog medija, pa je u slučaju „Presa” indikativno to kako su se ove novine odnosile prema prošlogodišnjoj (iz 2010) aferi Mišković – Forcan, kada je najbliža Miškovićeva saradnica napustila „Delta holding”.

Pre toga, list nikada nije kritički pisao o Miškoviću, i to je bio prvi put da se o njemu objavi neki negativan stav.

„Pres” je tokom jula 2010. godine donosio naslove poput „Milka vrati imovinu”, „Mišković tužio Milku Forcan”, ali i „Hemslejd odbijen u sporu sa Jugohemijom” i „Jugohemija: Menica za Deltastar”, pa je izveštavanje o aferi bilo pomalo „nedosledno”.

U „Novostima” je odnos prema aferi bio jasniji, jer taj list od trenutka napuštanja „Delte” ne uvažava Forcanovu, a protiv Forcanove otvoreno je bio i nedeljnik „Vreme”. Nakon stišavanja afere, „Pres” ponovo afirmativno govori o „Delti”, ali i o poslovima Forcanove.

Iako ni Prva ni B92 nisu najgledanije televizije, njihov uticaj na javno mnjenje Srbije je ogroman, što posebno važi za B92 i njen informativni program, dok je Prva sve gledanija zbog zabavnog programa.

Prema važećem Zakonu o radiodifuziji, korišćenje prava na frekvenciju predstavlja pravo na korišćenje prirodnog dobra i mediji sa nacionalnim pokrivanjem tako, uz dobijanje dozvole za emitovanje programa, dobijaju javno dobro svih građana Srbije.

Često, međutim, netransparentnost vlasništva omogućava da do tog javnog dobra, odnosno do većeg broja medija sa nacionalnom pokrivenošću, dođe isti vlasnik, što je u suprotnosti sa Zakonom.

TV Prva, nekadašnja Foks televizija, u apsolutnom je vlasništvu stranog kapitala, odnosno dve kiparske ofšor kompanije. Osnivač TV Prve, preduzeće Foks televizija, nalazi se u posedu kiparske firme „Warraner limited” (49 odsto akcija) i beogradske „Nova broadcasting” (51 odsto akcija).

Ovo drugo, domaće preduzeće u vlasništvu je još jedne ofšor kompanije sa Kipra – „Antena stream T.V. limited”.

Upravo zbog ofšor strukture ovog medija, u vreme kada je kupoprodaja izvršena samo se posredno moglo saznati da se iza kiparskih kompanija nalazi grčki brodovlasnik Minos Kirijaku.

Govoreći za medije, on je potvrdio da je televiziju Foks dobio za jedan dolar od vlasnika američkog Foksa, Ruperta Mardoka. RRA je odobrio ovu vlasničku promenu, ali nije javno saopštio ko je pravi vlasnik kiparskih kompanija.

Tek jula ove godine, u Grafičkom prikazu vlasničke strukture RTV stanica sa nacionalnim pokrivanjem, RRA je objavio da Minos Kirijaku preko ofšor strukture kontroliše 25 odsto TV Prve, a da je ostalih 75 odsto pod kontrolom tri osobe koje se takođe prezivaju Kirijaku, odnosno verovatno su članovi njegove porodice.

TV Prva je odličan primer kako netransparentnost vlasništva, suprotno Zakonu, daje mogućnost istom vlasniku da dođe u posed većeg broja medija sa nacionalnom pokrivenošću. Naime, u novembru 2010. prodata je RTV B 92. Najveći akcionar RTV B92 postalo je domaće preduzeće „Astonko”, čiji je vlasnik istoimeno preduzeće sa Kipra, ali je njen vlasnik nepoznat.

Nastaviće se.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi