Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Rumunskim medijima ni u EU nije bolje
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

30. 04. 2014.

Autor: Đ. Đukić Izvor: Politika

Rumunskim medijima ni u EU nije bolje

Mada je Rumunija odmakla u evropskim integracijama, stanje u medijima nije mnogo bolje. Novinarima u Srbiji se preporučuje da se što pre i što bolje organizuju kako bi mogli da se izbore za svoj status u tranziciji, jer bi ona mogla da ih na kraju skupo košta.

 

Ovo je rečeno na dvodnevnom skupu održanom nedavno u Temišvaru gde su se, u sklopu međunarodnog projekta EU za prekograničnu saradnju, čiji su nosioci Radio Zrenjanin i njegov temišvarski partner Centar za edukaciju, okupili novinari s obe strane granice.

– Ko plaća naručuje pesme – rekla je Mariana Černikova Buka, dugogodišnji novinar i ekspert.

Prema njenim rečima, mediji u Rumuniji su u očekivanju kapitalizma postali nezavisni od partije, a nastojali da se vežu za lokalne samouprave i uglavnom počinjali od nule. To je bilo vreme propadanja medijskih kuća i njihovih skromnih tehničkih mogućnosti. Strani investitori su malo marili za ovdašnje medijsko tržište. To je za posledicu imalo, simbolično rečeno, da glasila liče na bilborde, jer su tražila spas u reklamiranju, a sa druge strane došlo je do tabloizacije, gde su tražene lake priče kako bi se što pre stiglo do konzumenata među stanovništvom. Kvalitet medija je, zbog borbe za preživljavanje, u opadanju. U EU rodila se ideja da se u zemljama u tranziciji organizuju krizni štabovi za spasavanje medijskih kuća.

Temišvarski novinari su svojim kolegama iz Zrenjanina navodili primere gde su gašene novine zato što su se zamerile oglašivačima. U stvari, kada vlasnik nije mogao da zbog propisa koji ga štite, istera autora teksta kojim se ovaj zamerio oglašivaču, ugašene su novine. Važi parola „biznis iznad svega”, a takvo stanje šteti istraživačkom novinarstvu i najboljim novinarima.

Prema onom što su rekli zrenjaninski novinari, ni u srpskom delu Banata stanje nije mnogo drugačije. Lokalni mediji se bore za profit, to jest opstanak. U privatnim kućama su male plate, novinari ne smeju da se zameraju oglašivačima, a u onima koji nisu privatizovani, glavnu reč vode stranke na vlasti.

Kako je naglašeno, praksa je pokazala da su u tranziciji, kada se radi o njihovom statusu, novinari veoma neaktivni i za to na kraju plate visoku cenu.

Sindikati i cehovske asocijacije su razbijene i, kada je reč o lokalu, za interese novinara se niko i ne bori. Srpska strana je, na osnovu iskustava kod suseda, upozorena da novinari moraju što pre da se „probude” da se reorganizuju kako bi mogli da se bore za status njih samih i kuća u kojima rade.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi