Vesti
11. 07. 2014.
Svaka vlast zanemaruje medijske slobode
Srbija nema medijsku politiku, a sve vlasti posle 5. oktobra 2001. godine pokazale su da ne žele da dozvole da budu razvlašćene u ovoj oblasti, poručio je danas profesor Fakulteta političkih nauka Rade Veljanovski na skupu "Kriza novinarstva kao kriza medijskog integriteta: Gde je izlaz?".
Iako postoji kakava-takva medijska strategija Srbiji nedostaje politika u ovoj oblasti, dodao je Veljanovski, saglasivši se s rezultatima istraživanja predstavljenih na tom skupu, a u kojima su identifikovani određeni rizici po novinarsku profesiju.
Naučna saradnica Instituta društvenih nauka Jovanka Matić predstavljajući istraživanje koje je objavljeno u knjizi "Značaj medijskog integriteta", ocenila je da se naša demokratska politička elita iskazala kao "najveća prepreka za reformsku medijsku politiku".
Kaže i da je svaka partija do sada "izneverila" obećanje da će se boriti za medijske slobode.
"Medijske reforme se sapliću oko istih problema već deceniju", poručila je Matić, i dodala da je uredništvo u medijima i dalje politički zavisno, da nije rešeno pitanje državnog vlasništva u medijima, kao i da u medijima i dalje postoji govor mržnje.
Iako je, kako je rekla, još 2010. godine počelo da se radi na medijskim zakonima, oni se tek sad dovršavaju, ističući da javnost ipak ne zna kako će oni izgledati.
Kao najveće rizike po medije istraživanje je identifikovalo, između ostalih, netransparentnost vlasništva i koncentraciju medijskog vlasništva u "malo ruku".
Rizik po medije je i, dodala je Matić, u oblasti finansiranja medija, koje je takođe netransparentno.
Pri tome, novinari su, pokazalo je istraživanje, nedovoljno obrazovani, a urednici se ne retko postavljaju po političkoj liniji.
"Nema ni strategije za razvoj medijskog sektora", istakla je ona i dodala da u Srbiji nije obezbeđena zaštita od većine identifikovanih rizika.
"Medijski integritet je snažno ugrožen u svakoj oblasti", kategorična je Matić.
U istraživanju se zaključuje da medijski integritet može da se ostvari samo ako postoji konsenzus da su mediji dužni da služe javnom interesu i zadovolje komunikacione potrebe građana.
Takođe, kako se dodaje u istraživanju - ako novinari treba da ispune svoju osnovnu misiju, da deluju kao predstavnici građana i čuvari slobode govora - moraju im biti obezbeđeni osnovni uslovi kako bi bili u stanju da obavljaju svoj zadatak.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.