Vesti
05. 09. 2014.
Radio Beograd je spreman za digitalno emitovanje
Zemlje Evropske unije uveliko prelaze na digitalno emitovanje radioprograma, ali delom zadržavaju i FM, kao veoma funkcionalnu mrežu u analognom emitovanju
Radio Beograd 1. oktobra slavi 90 godina rada.
Najstariji elektronski medij na Balkanu počeo je da emituje program istog dana kada i Radio Beč. Od tada do danas, tokom devet decenija, radio traje i opstaje.
Direktorka Tehnike Radio Beograda Zorana Bojičić govori kako se radio kao medij bori s novim tehnologijama, da li je auditorijum ugrožen televizijom, internetom i drugim dostupnim tehnologijama i gde je mesto radija u savremenom svetu.
Šta je vaš lični doprinos Radio Beogradu?
Mogu ponosno da kažem da smo u Radio Beogradu, mojim dolaskom na čelo Sektora tehnike, za nepune tri godine, završili prvi krug digitalizacije. Pre svega, završili smo novi digitalni master. Master je najvažniji tehnički kapacitet, „srce tehničkog sistema” svakog elektronskog medija. Projekat, specifikaciju opreme i montažu uradio je tim inženjera i tehničara Radio Beograda. Uz digitalne režije svih programa i digitalni master, Radio Beograd je spreman za digitalno emitovanje. Znači li to da će se uz emitovanje digitalnog TV signala, digitalno emitovati i radijski signal? Ne, to ne znači to. Znači da smo mi spremni, što je velika stvar, a emitovanje digitalnog signala u etar je u rukama nadležnog ministarstva, odnosno države i JP „Emisiona tehnika i veze”. Strategija za prelazak s analognog na digitalno emitovanje u Republici Srbiji velikim delom se bavi emitovanjem TV signala. To je razumljivo, s obzirom na to da do sredine sledeće godine moramo da pređemo na digitalno emitovanje.
Što se digitalnog emitovanja radijskog signala tiče, zemlje EU uveliko prelaze na digitalno emitovanje, ali delom zadržavaju i FM, kao veoma funkcionalnu mrežu u analognom emitovanju. „Pametni” telefoni donose revoluciju, jer imaju mogućnost prijema digitalnih signala. Radijskim kućama to ide naruku jer korisnika mobilnih telefona ima mnogo. Oni su potencijalni slušaoci našeg digitalnog signala, koji je stabilniji, otporniji na smetnje pri kretanju i donosi slušaocima kvalitet više u prijemu.
Pomenuli ste nove servise za slušaoce...
Novi servisi oslanjaju se na digitalni master Radio Beograda i novi serverski sistem za pripremu i emitovanje programa. Pokretanjem novih servisa, kao i novog sajta RTS-a, tehničke promene u Radio Beogradu biće veoma vidljive i primetne za naše slušaoce. To je pre svega dinamički RDS, koje će pratiti dinamiku naših programa, kroz uvid u podatke koje prate emisije i naše plej-liste koje će biti dostupne na displejima radioprijemnika.
Informacije kao što su naziv emisije, ime autora emisije, gosti, tema emisije, kao i plej-liste, biće dostupne našim slušaocima u realnom vremenu. Na sajtu RTS/Radio Beograd, moguće je slušati sve naše programe, kao i odloženo preslušati naše emisije. Novi sajt obuhvatiće i videostriming Radio Beograda koji ćemo realizovati bilo samostalno, preko kamera u našim studijima (već postoje u Studiju 1), ili u saradnji s reportažnim kolima RTS-a, s kojima smo vrlo često na zajedničkom zadatku, s tim što smo mi odgovorni za zvuk i u našem i u TV prenosu. Očekuje nas i TMC.
Kakav je to servis i kome je namenjen?
Poslednji projekat koji planiramo je RDS TMC u kojem smo mi jedna karika. Ovo je servis koji postoji u svim zemljama EU. Zemlje regiona: Srbija, Crna Gora, Makedonija, BiH i Albanija za sada su van mape zemalja u kojima je TMC na usluzi građanima i svima koji se nalaze na putevima. Predstavlja dragoceni servis za bezbednost u saobraćaju, koji s malim ulaganjima daje veliku korist.
Tačne i blagovremene informacije o saobraćaju, koje treba da dostave nadležne institucije, pakuju se kao niz podataka i uz naš RDS šalju se na predajničku mrežu FM predajnika. Informacija se prenosi etrom, a sadrži upozorenja o eventualnim problemima na putevima (zastoji, udesi, odroni...), upozorenja o dolazećim vremenskim neprilikama, koje utiču na bezbedan saobraćaj (jak vetar, kiša, nevreme...), a postoji mogućnost povezivanja s navigacionim uređajem u autu koji po prijemu TMC informacija daje alternativni pravac.
Informacija je niz binarnih podataka, a na prijemniku se prikazuje na jeziku na koji je uređaj podešen. To znači da su informacije podjednako razumljive i strancima. To su velike promene u shvatanju radija.
Kada će ovi servisi biti dostupni slušaocima Radio Beograda?
Realno je očekivati da većina projekata bude završena u toku 2015. godine. Čini se da Radio Beograd, pred svoj 90. rođendan, ima šta da ponudi svojim slušaocima? Svi smo ponosni na 90 godina naše istorije. To ćemo veoma lepo i predstaviti na svečanoj akademiji, 2. oktobra u Centru „Sava”. Oni koji ne budu u prilici da dođu moći će u TV i radijskom prenosu da prate predstavljanje našeg velikog jubileja. Trudimo se, i mislim da uspevamo, da Radio Beograd približimo tehničkim standardima javnih servisa EU. Vi ste prva žena direktor Tehnike u istoriji Radio Beograda.
Žena u Tehnici, pa još i direktor?
Toga nisam bila svesna sve do gostovanja na Prvom programu Radio Beograda povodom puštanja u rad Studija 1, novog digitalnog studija Prvog programa, 31. decembra 2013. godine. Elizabeta Arsenović me je najavila kao prvu ženu direktora Tehnike. Bilo mi je simpatično. Zagovornik sam rodne ravnopravnosti, ali u poslu pol ne znači ništa. Iskreno, niti mi je teže što sam žena u muškom poslu, niti mi je zbog toga lakše. Rezultati su ono što nas definiše kao sposobne i kvalitetne inženjere i rukovodioce, pol nije ni prednost ni mana. Iza mog stava je iskustvo od 20 godina staža.
U Radio Beograd ste prešli 2011, sa TV Beograd?
Prešla sam u okviru RTS-a sa TV, gde sam radila na mestu inženjera zaduženog za audio-tehnologije. Kad se radno mesto direktora Tehnike Radio Beograda upraznilo, prihvatila sam ponudu da dođem i modernizujem Tehniku u radiju. Ni jednog trenutka se nisam pokajala. To jeste bio izazov. Zatekla sam analogni radio, s digitalnim ostrvima. Kao celina je bio tehnološki zastareo, s analognim signalom koji je „izlazio” u prenosni sistem RTS-a. Zatekla sam vredne ljude, inženjere, tehničare i ton majstore, zarobljene u vremenu koje je i u RTS prošlo, u Evropi davno prošlo, vremenu analogne tehnike. Na takvu tehnologiju je teško nasloniti nove servise. Osim što je tehnološki zastarela, veliki je problem održavati takvu opremu u ispravnom stanju, zbog nedostatka rezervnih delova.
Arhiv radija je kulturno blago
Da li digitalizacija podrazumeva i Zvučni arhiv Radio Beograda?
Arhiv Radio Beograda je muzej, kulturno blago. Mi imamo obavezu da ga predamo sledećim generacijama, kao i sadržaje koji se sada stvaraju. Naša sadašnjost će našim potomcima biti deo istorije. Ceo region, mislim na javne servise, svestan je te neophodnosti, ali je budžet velika prepreka. Nadam se da ćemo u saradnji s Ministarstvom kulture i informisanja napraviti dobre projekte, kojima ćemo aplicirati za fondove EU. Otvaranje naših arhiva u, na primer, edukativne svrhe, što jeste jedna od uloga Javnog servisa Srbije, na sajtu RTS-a, jedna je od ideja koje mi sviđaju.
Komentari (3)
ostavi komentar08.09.
2014.
Ispravka
U nalovu mog drugog teksta stoji: "174-862 MHz", a treba da stoji: "174-230 MHz". Izvinjav se zbog ove greske.
OdgovoriDejan Popovic
08.09.
2014.
T-DAB u opsegu 174-862 MHz?
Da bih otkrio razlog zasto se Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, RATEL i JP "Emisiona tehnika i veze" ne bave i prelazom na digitalnu terestricku zvucnu radio-difuziju (T-DAB u opsegu 174-230 MHz), odnosno sprovodjenjem Zakona o potvđivanju Završnih akata Regionalne konferencije o radio–komunikacijama za planiranje digitalne terestrijalne radiodifuzne službe u delovima regiona 1 i 3, u frekvencijskim opsezima 174-230 MHz i 470-862 MHz (RRC-06), pokusao sam u novijim evropskim dokumentima da nadjem razlog zasto se opseg III ne koristi efektivno u svim drzavama clanicana EU za T-DAB, sistem A, u skladu sa ITU planom GE06. Nisam uspeo da nadjem taj razlog, osim fragmenata u dokumentima "ECC Report 177 - ERC/REC 70-03" i EBU "Recommendation R 138". Zasto? O cemu se radi? (Da li ce se, mozda, i taj "upraznjeni" frekvencijski opseg u bliskoj buducnosti koristiti za bezicne sirokopojasne komunikacije, tj. mobilni deo digitalne mreze "Internet"?).
OdgovoriP. S. - "Zapanjio" me je naslov pomenutog ECC izvestaja - "Mogućnosti za buduće terestricko pruzanje audio radio-difuznih usluga" u kom se upotreblja izraz "audio radio-difuzna usluga", a ne "zvucna radio-difuzna usluga". Da li to znaci da ce se u bliskoj buducnosti upotreblavati izraz "audio-vizuelna radio-difuzna usluga" umesto "televizijska radio-difuzna usluga"?
05.09.
2014.
Digitalna terestricka zvucna radio-difuzija?
Zakon o potvđivanju Završnih akata Regionalne konferencije o radio–komunikacijama za planiranje digitalne terestrijalne radiodifuzne službe u delovima regiona 1 i 3, u frekvencijskim opsezima 174-230 MHz i 470-862 MHz (RRC-06) obuhvata kako DVB-T (terestricka digitalna video radio-difuzija po preporuci ITU-R BT.1306-3), tako i T-DAB (terestricka digitalna audio radio-difuzija po preporuci ITU-R BS.1114-5). Skracenica DVB-T odnosi se u stvari na digitalnu terestricku televizijsku radio-difuziju, a skracenica T-DVB - na digitalnu terestricku zvucnu radio-difuziju.
OdgovoriStratesko planiranje, regulacija i uvodjenje digitalne tererstricke TV radio-difuzije skoro je zavrseno, dok za digitalnu terestricku zvucnu radio-difuzuziju sistem - nije prakticno ni pocelo. Zasto?