Vesti
06. 09. 2014.
Suzana Jovanović: Uvažavanje je prava reč za dobre međunacionalne odnose
- Građani Pančeva žive sa puno uvažavanja jedni prema drugima i čini mi se da je možda to i razlog što ne postoje neke ozbiljnije organizacije da se bore za zaštitu, jer je uvažavanje potpuno prisutno između različitih naroda i nacionalnosti i niko nema potrebe da se nešto posebno zalaže i osvaja neke slobode.
Pripadnici manjina u Pančevu potpuno jednako i aktivno učestvuju u funkcionisanju zajednice, reči su kojima Suzana Jovanović, članica Gradskog veća Grada Pančeva, zadužena za područje rada, zapošljavanja i socijalne politike, započinje razgovor za “Komšijske novosti” o Gradu u kome nečija nacionalna pripadnost nikada nije predstavljala problem kroz čitavu istoriju njegovog postojanja. Kada je reč o sadašnjosti, lokalna samouprava Grada Pančeva ulaže mnogo napora i truda u oblasti unapređenja interkulturalnog dijaloga i kreiranju uslova za normalan život svojih građana bez obzira na njihovu nacionalnost.
– Od 2008. godine novim Statutom Grada Pančeva je uvedena i službena upotreba jezika i pisma u jedinicama lokalne samouprave gde procenat manjinskog stanovništva dostiže određeni procent predviđen zakonom. Kako funkcioniše ova oblast?
– Postavljene su višejezične table. Gde ima dovoljno izjašnjene dece, obezbeđena je i dvojezična nastava u školama. U skladu sa propisima, gde postoji dovoljan broj pripadnika određene zajednice, obezbeđuju se sva prava. U tom smislu, zaista nema nikakvih ni problema niti je bilo pritužbi u smislu da je nekome bilo šta uskraćeno ili da je osporavana neka procedura. Jednostavno to se po automatizmu ostvaruje, na što smo kao grad izuzetno ponosni. To je jedna tekovina koja govori o nama kao o jednoj sredini koje je zaista, ja ne bih rekla tolerantna, rekla bih da se više uvažavamo međusobno i poštujemo nego tolerišemo.
– Do sada je Grad Pančevo, shodno dosadašnjim zakonima, finansirao informisanje na jezicima nacionalnih manjina, što kroz projekte što direktno iz budžeta, pomažući na taj način programe Televizije Pančevo na jezicima nacionalnih manjina?
– Na Televiziji Pančevo, Grad sufinansira programe na jezicima nacionalnih manjina, a te redakcije imaju prilike, i to maksimalno koriste, da konkurišu kod bilo kog donatora, na pokrajinskom, republičkom, bilo kod drugih donatora iz matične zemlje ili kod međunarodnih institucija. Ono što nas u ovom trenutku jako brine je privatizacija RTV Pančevo, koja je pokrenuta od strane Republičke Agencije za Privatizaciju, u skladu sa zakonom. Ali se bojim da će posle privatizacije, ove stvari biti dovedene u pitanje. Mi smo se, koliko je u domašaju lokalne samouprave u tom nekom izjašnjavanju o modelu privatizacije, izjasnili za prodaju kapitala koja podrazumeva da se zadrže, zaposleni, ali smo i u skladu sa Zakonom o javnom informisanju tražili od Agencije za privatizaciju da bude jedan od uslova u tom postupku da budući vlasnik mora minimum dve godine da zadrži delatnost javnog informisanja.
– To se, pretpostavljam, odnosi i na redakcije na jezicima nacionalnih manjina?
– Mi se nadamo da će biti zadržane ove redakcije, jer, opet mi kao lokalna samouprava smo u obavezi da, pošto više neće biti javnih medija, u godišnjim budžetima opredelimo finansijska sredstva i da raspišemo konkurs za finansiranje programa za sve sadržaje od javnog značaja gde je u vrhu liste tih sadržaja prava i potrebe nacionalnih manjina i osetljivih grupa. Ali pitanje opšteg javnog informisanja i funkcionisanja grada je nešto što prolazi kroz sve redakcije, a jako je važno za naše sugrađane da imaju pravovremene i tačne informsacije, s obzirom na to da smo mi grad koji ipak ima i puno aktivnosti, ali i iz onih elementarnih bezbednosnih razloga. Mi smo grad sa visokorizičnom industrijom, u smislu Petrohemijskog kompleksa koji i dalje postoji, grad na dve reke a da ne pričamo o nekim drugim mogućim vanrednim situacijama kada te informacije koje dolaze do građana, o postupanjima, o načinu pružanja pomoći i podrške svim građanima u nekim situacijama elementarne nepogode, jako puno znači, tako da informisanje moramo da obezbedimo bez obzira što nećemo imati u vlasničkoj strukturi medije, moraćemo da obezbedimo da do građana dođe javna informacija.
– Spomenuli ste instituciju konkursa. I do sada je lokalna samouprava davala veliku pažnju finansiranju kulturnih aktivnosti na jezicima nacionalnih manjina kroz konkurse?
– Godinama unazad, zakoni koji regulišu budžetski sistem, znači trošenje javnog novca, nas obavezuje da pod jednakim i jasnim uslovima finansiramo aktivnosti, a to podrazumeva raspisivanje konkursa u kojem se definišu šta su prioriteti u toj godini i jasno definišu kriterijumi za ocenjivanje onih koji će ponuditi svoje projekte. Oblast kulture i informisanje jeste nešto što najviše je imalo rezultata i efekata kada su u pitanju nacionalne manjine jer mi smo bogata sredina kulturno umetničkim društvima, takođe i određenim publikacijama i savremenim elektronskim medijima na jezicima nacionalnih zajednica. U tom smislu dosta novca je bilo usmereno na konkretne aktivnosti kako na održavanje gradskih manifestacija koje imaju karakter i nacionalnog a takođe i za funkcionisanje uopšte i održavanje aktivnosti kulturno-umetničkih društava i raznih udruženja koje se bave zaštitom nacionalnih prava, jezika tradicije i kulture.
– Jedno od najvećih problema sa kojima se lokalna samouprava susreće je rešavanje socijalnih problema romske populacije. Kakve aktivnosti sprovodite u tom smeru?
– Mi smo 2013 godine doneli novi akcioni plan obzirom da smo još 2009. godine uradili lokalnu Strategiju za društvenu integraciju roma gde se detaljno obradilo četri ključne oblasti koje su u prioritetu kada je u pitanju romski narod i zapravo smo stvorili taj neki formalni okvir da do kraja 2016 nastavimo određene aktivnosti. Ujedno smo se uključili i u projekte koje radi Republika Srbija koje su vezane i za transformaciju institucija ponašanja svih zaposlenih i u oblasti obrazovanja i državne uprave, u oblasti zapošljavanja i socijalne zaštite i zdravstva koje su neizbežne, tako da smo pojačali naše aktivnosti i uključili smo se u jedan veliki projekat gde je nama partner Misija OEBS u Srbiji i Kancelarija za ljudska i manjinska prava Republike Srbije.
To su sredstva iz Evropske Unije iz IPA fondova i kroz to smo ojačali naše kapacitete. Mi imamo već dosta dugo vremena zaposlenog koordinatora za romska pitanja ali smo imali na terenu i određeni broj ljudi koji su bili angažovani kroz druga ministarstva, kao što su zdravstveni medijator, pedagoški asistent za rome u obrazovanju i standardno Centar za socijalni rad koji puno radi sa ovom populacijom i Nacionalna služba zapošljavanja. Takav tim nazvan je mobilni. Ima više aktivnosti sada na terenu, odlaze u romska naselja, odlaze u delovima grada gde žive romi i pokušavaju da ih aktiviraju malo više.
Mi kao grad smo se opredelili da najveći akcenat stavimo na oblast obrazovanja dece i mladih, jer procena je da tek naredna generacija, ukoliko bude imala kvalitetno obrazovanje imaće šanse da zaista iskorači i promeni kvalitet svog života što ne znači da smo ove zatečene zanemarili, ali prosto se pokušava da sa nekim aktivnostima primereno i njihovom obrazovanju i navikama i miljeu u kome sada žive.
Znači ideja i ceo koncept društvene integracije roma nije da se uništi njihova kultura ili da se oni asimiluju u većinski narod nego baš naprotiv, sa punim uvažavanjem njihovih specifičnosti i nacionalnih obeležja da se samo pomogne da oni kroz neke osnovne elemente životnog standarda poboljšaju svoj kvalitet života, da ne ostanu na marginama iz materijalnih razloga, već da im se omogući da se obrazuju i da sutra budu u mogućnosti da svojim radom unpređuju egzistenciju svojih porodica.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.