Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Skrivena vlada i svevideća vlast
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

10. 03. 2015.

Autor: M. Popović Izvor: Danas

Skrivena vlada i svevideća vlast

Danas se suočavamo sa reduciranjem prostora javne reči koja je jedini demokratski način da se razgovara o javnim problemima društva, rekla je istoričarka Branka Prpa na tribini koja je održana juče u prostorijama opštine Vračar, pod sloganom „Gde je nestala sloboda medija“.

Prva u nizu tribina čiji je zajednički naslov „Na Vračaru slobodno“ bila je posvećena slobodi medija u Srbiji. Početak ove serije tribina nije slučajno organizovan 9. marta jer je, kako kažu organizatori, razgovor o slobodi medija, poziv za istinu, demokratiju, slobodu govora, za slobode i prava bez kojih nema slobodnih građanki i građana, a ni slobodne zajednice. Kako je devedesetih počelo osvajanje medijskih sloboda i da li danas možemo da kažemo da smo zadovoljni rezultatima, bilo je centralno pitanje tribine.

Ono što nam je ostalo od tih početaka jeste postojanje skrivene vlade uz svevideću vlast. Umesto da nosioci vlasti postanu vidljivi za građane, građani su postali vidljivi za svevideću vlast, rekla je istoričarka Branka Prpa naglasivši da su Zakon o javnom informisanju iz 1998. godine, koji je propagirao zatvaranje novina i novinara, doneli upravo ljudi koji su nam i danas vrlo dobro poznati na mestima premijera i predsednika Srbije.

Ovaj zakon je takođe uveo i termin kolektivne krivice kojom su se tužbe protiv novinara i medija dokazivale na ekspresnim suđenjima, a kako velike svote novca nisu mogle biti isplaćene u tako kratkom vremenskom periodu, dolazilo je do zaplene i lične imovine. Naravno, nečije reči su zaustavljane i mecima.

Zato ja smatram da je sramota reći da nije lako danas uređivati medije. Sloboda ne pada sa kruške, sloboda je i put ka slobodi. Ljudi danas više podležu autocenzuri izazvanoj strahom od gubitka posla i zato jezik za zubima najviše drži ekonomska poluga, istakla je novinarka Bojana Lekić. Svuda u svetu svetu postoje mediji koji su legitimno izabrali da se opredele za određenu ideologiju i u zavisnosti od toga se pozicioniraju kao opozicioni ili mediji vlasti.

Kako ističe glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Danas, Zoran Panović, „u Srbiji postoje oni koji će uvek pratiti vladajuću ideologiju i menjati se po potrebi kako bi bili uz onog ko je na vlasti“. Kod nas ne postoje jednaki uslovi za sve i to je jedan od glavnih problema.

Takođe, hipokrizija je još jedan od razloga što kvalitetni mediji teško opstaju. Najviše se prodaje ono što ljudi žele da čitaju, a ljudi ne vole dijalog, oni vole istomišljenike rekao je Panović. Kako istiće Bojana Lekić „nas upravo nepostojanje jednakih tržišnih principa izdvaja od drugih.

Odsustvo sistema je naš problem“. Nedostaje stvaranje korpusa javnosti što bi predstavljalo autonomno društvo. To nisu samo mediji, već i univerziteti, akademije, ekonomisti i svi oni koji bi trebalo da predstavljaju intelektualnu elitu. Ja ne znam zašto Vučić smatra da njega intelektualna elita ne voli, kada prema njihovoj ćutnji može da se zaključi da je njima danas manjeviše super. Oni retki koji se jave, imaju samo reči hvalekaž e Bojana Lekić.

Prema njenom viđenju, ovde nije sve tako crno, ali u toj sivoj zoni postoji previše prosečnosti. Tribina je praćena i preko društvene mreže Tviter gde su prisutni mogli da postavljaju pitanja učesnicima.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi