Vesti
08. 07. 2015.
Nino Brajović, generalni sekretar Udruženja novinara Srbije
Srbima je neophodan nezavisni TV kanal
Nezavisni kanal na srpskom jeziku treba da bude medij koji će pre svega moći da blagovremeno izvesti o svim nevoljama koje snalaze srpski i druge nealbanske narode i manjine na Kosovu i Metohiji ali i da prati da li se i kako ti problemi rešavaju - ističe Nino Brajović.
Za očuvanje jezika, kulture i identiteta jednog naroda pored obrazovanja na maternjem jeziku, informisanje je najvažniji segment. I pored ustavnih garancija i međunarodnih dokumenata, srpskom narodu na Kosovu i Metohiji je uskraćeno pravo na slobodni i nezavisni televizijski kanal. O svemu ovome za "Jedinstvo" govori poznati novinar i vrsni poznavalac medijske scene u Srbiji, generalni sekretar Udruženja novinara Srbije, Nino Brajović.
Šta je to što bi zadovoljilo medijsku zajednicu, a pre svega interes srpskog naroda na Kosovu i Metohiji u informisanju putem elektronskih medija?
Srpskom narodu potreban je nezavisan televizijski kanal na maternjem jeziku koji bi pokrivao celu teritoriju Kosova i Metohije. Srpska medijska zajednica, srpski narod i njegovi politički predstavnici za takav medij moraju da se izbore ako žele kvalitetno, a to znači objektivno, pravovremeno, nezavisno i etično informisanje. Srpsku medijsku zajednicu na KiM čine sposobne i motivisane mlade koleginice i kolege koje su u stanju da preuzmu odgovornost za takav izazov. Naravno, potrebno je obezbediti i finansijsku nezavisnost kanala na srpskom jeziku, ali se za to, da apsurd bude veći, lakše izboriti nego za statusnu samostalnost.
Briselskim pregovorima do nezavisnog kanala
Kako je došlo do toga da pored plana kosovske vlade i međunarodnih dokumenata kojima se uređuje život zajednice na KiM, srpska zajednica, na neki način, bude prevarena i umesto nezavisnog televizijskog kanala dobija RTK2 pod patronatom Radio televizije Kosova i kakva je uloga samih Srba u tome?
Srpski narod na KiM prevarili su političari - Srbi, namerno ne kažem srpski politički predstavnici jer su dali svoj glas za Zakon (bez njihovog glasa nije mogao biti usvojen) kojim je formiran televizijski kanal na srpskom jeziku u sastavu Radiotelevizije Kosova. O toj prevari najbolje govori izveštaj uticajne američke neprofitne, nevladine organizacije Međunarodna krizna grupa iz 2012. godine u kojem se konstatuje da je kanal (nezavisni kanal na srpskom jeziku) obezbeđen Ahtisarijevim planom, ali nije stvoren. Usvojen je Zakon koji ne garantuje srpskom kanalu nezavisnu uređivačku politiku stoji u njihovom izveštaju. U izveštaju se posebno ističe da je najveće razočarenje izazvala Samostalna liberalna stranka koja je glasala za taj zakon iako mu je u početku bila opozicija. Minimum koji bi trebalo da bude prihvaćen ako se donese zakon po kojem će srpski kanal biti u sistemu radiotelevizije Kosova je da taj kanal ima nezavisnu upravu, da je biraju predstavnici srpske zajednice, da ta uprava odgovara za uređivačku politiku, bira direktora i ima sedište u Gračanici navodi se pored ostalog u izveštaju ove organizacije.
S obzirom na to da su tadašnji predstavnici Srba u Skupštini KiM podržali da srpski kanal bude RTK2 u okviru RTK, da li će danas biti teško političkim predstavnicima Srba da se izbore za nezavisni TV kanal?
Biće teško tim pre što u Srpskoj listi u kosovskom parlamentu i dalje ima političara koji su najodgovorniji što je obesmišljen ozbiljan trud srpske medijske zajednice da dobije nezavisni javni servis kakav zaslužuje, a koji je neophodan srpskom narodu na KiM. Srpska medijska zajednica računa pre svega na pregovarački tim Beograda koji u briselskim pregovorima mora da ispravi greške koje su napravile prethodne političke garniture Srba iz Prištine i Beograda.
Kakva je saradnja RTK2 sa lokalnim srpskim medijima i produkcijama i da li, po Vašim saznanjima, srpsko stanovništvo ima poverenja u RTK2?
Lokalni srpski mediji i produkcije žale se da im RTK2 preuzima kadrove koje su godinama stvarali jer može bolje da ih plati, a njihove priloge i program praktično i ne kupuje iako ga na to Zakon obavezuje. To se ne može zvati saradnjom. RTK2 radije sarađuje sa produkcijama van KiM, recimo iz Novog Sada, gde pristojno plaća serijal emisija o kuvanju. Istraživanjem koje je radio UNDP (razvojni program Ujedinjenih nacija) pre početka rada RTK2 utvrđeno je da Srbi na KiM nemaju poverenje u RTK odnosno ono je na nivou statističke greške. Korisno bi bilo da se napravi novo istraživanje.
Finansirati projekte od javnog značaja
U situaciji u kojoj se nalazi srpski narod u našoj južnoj pokrajini, kakvu bi sve ulogu imao nezavisni kanal na srpskom jeziku koji bi svojim signalom pokrivao celu teritoriju Kosova i Metohije?
Nezavisni kanal na srpskom jeziku treba da bude medij koji će pre svega moći da blagovremeno izvesti o svim nevoljama koje snalaze srpski i druge nealbanske narode i manjine na KiM ali i da prati da li se i kako ti problemi rešavaju. Zatim, da istražuje sve važne aktuelne događaje kao i događaje iz bliske prošlosti na KiM, a posebno bolna pitanja nekažnjenih i nerasvetljenih zločina, nestalih, nezaštićene i otete imovine Srba i drugih nealbanaca. Podrazumeva se da nezavisni kanal na srpskom jeziku treba da po visokim profesionalnim standardima izveštava o svim događajima od javnog značaja na KiM čime bi stekao kredibilitet i gledanost i kod albanske zajednice na KiM. I naravno da uređivački bude statusno neutralan.
Društvo novinara Kosova i Metohije i Udruženje novinara Srbije insistira na tome da se menaxment RTK2 bira na predlog srpske zajednice, ističući da je to predviđeno Zakonom o javnom emitovanju... ?
Poštovanje te postojeće zakonske odredbe je važno u prelaznom periodu dok se ne izborimo za nezavisni kanal na srpskom jeziku koji će biti postavljen na novim temeljima.
Kako ste doživeli gest Opštine Gračanica da dodeli zemljište za izgradnju novinarskog doma?
To je za nas velika čast, gest dubokog poštovanja i poverenja. Mislim da smo to uvažavanje donekle zaslužili ali ga moramo do kraja opravdati. Tim pre što su pri donošenju te odluke odbornici Skupštine Gračanice bili jedinstveni. Oni su dobro uočili značaj srpske medijske zajednice za opstanak srpskog naroda na KiM. Oni su prepoznali kvalitet i potencijal ljudi koji rade u lokalnim medijima ili kao dopisnici beogradskih redakcija. Rekao bih bolje nego politič ka elita iz Beograda.
Zbog situacije u kojoj se nalaze mediji, da li će UNS i DNKiM uputiti zahtev opštinama sa srpskom većinom na KiM da odvajaju određeni procenat sredstava za lokalne medije?
Da, nema razloga da i na KiM ne tražimo isto što i u ostalim opštinama i gradovima u Srbiji a to je 2 odsto buxeta za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskog sadržaja od javnog značaja.
List "Jedinstvo", jedini srpski pisani medij na KiM, suočen je sa velikim brojem tužbi bivših radnika, pretežno prodavaca u kiosku. Ima li, po Vašem mišljenju, načina prevazići ove, zaista, velike probleme?
„Jedinstvo“ je na žalost u najtežem ekonomskom položaju u svojoj 70 godina dugoj istoriji. Ne samo zbog ekonomske krize nego i zbog više od 100 tužbi bivših radnika preduzeća “Panorama“ koji su ostali bez posla nakon egzodusa sa KiM. To su ljudi za čijim radom je zbog okolnosti na koji menaxment „Panorame“ nije mogao da utiče, prestala potreba. Oni su postali tehnološki višak i dobili otpremnine. Posle 2000. i mi u UNS-u smatrali smo da je jedino rešenje za opstanak „Jedinstva“ pravljenje socijalnog programa za zaposlene koji ne učestvuju u proizvodnji medijskog sadržaja. Da li je sve urađeno po zakonu treba da odluči sud bez pritisaka ali ono što osnivač, dakle država treba da zna jeste da menadžment „Jedinstva“ danas više energije i vremena mora da troši na sudske sporove nego na pravljenje novina. I da finansira sudske sporove za koje u svom buxetu nema novca. O tome bi osnivač morao da vodi računa kako ne bi bilo dovedeno u pitanje redovno izlaženje „Jedinstva.“
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.