Vesti
04. 09. 2015.
Suša: Jedan vlasnik medija
Član Saveta Regulatornog tela za elektronske medije Gordana Suša izjavila je danas da to telo nema zakonskih mogućnosti da zabrani rijaliti programe u medijima, ali može da prati da li se krši programski elaborat na osnovu kojeg im je dodeljena frekvencija i ona potom oduzme, ukazujući da lično smatra da je tome najbliži radio B92, odnosno Play.
Suša je, na međunarodnoj konferenciji u organizaciji nedeljnika Newsweek, naglasila da je danas dobila peticiju sa 80 potpisa kojom se od saveta REM traži zabrana rijaliti programa.
- Svi ste ovde u sali hvalili novi set medijskih zakona, a ja smatram da su oni oduzeli nadležnost REM, rekla je Suša.
Suša je istakla i da Srbija ima "jednog vlasnika" medija koji i ne mora da zove urednike, već urednici pretpostavljaju šta on misli.
Za tri meseca, april, maj i jun, rekla je Suša, premijer Srbije Aleksandar Vučić je imao 522 naslovne strane novina i svi tekstovi su bili neutralni, nigde kritike, zbog čega sei govori o samocenzuri.
Srbija ima jednu osobenost, a to je da javni servis, koji ja zovem državnom televizijom, ima veći kredibilitet i uverljiovost od komercijalnih, najgledanija je stanica i ima najmanje reklama, dok privatna televizija, TV Pink, je postala paradržavna televizija, rekla je Suša.
Novinarka RTV Vojvodine Ljubica Gojgić, koja je na taj javni servis prešla sa privatne TV stanice B92, rekla je da je"otišla spasavajući živu glavu, onako kako je nisu spasileOlja Bećković i Danica Vučenić".
Ona je izjaviloa da je otišla "potpuno skrhanog ega i slomljenog srca, oslobođena iluzija".
-Mi smo na B92 radili važnu stvar, mi smo imali Insajder, na konferencijama su se čekala pitanja novinara B92, oni koji nas nisu voleli su nas poštovali, a sada okrenite Play, rekla je Gojgić.
-Zahvalna sam RTV Vojvodini koja je preuzela rizik da im se pridružim, rekla je Gojgić i naglasila da bi se svašta moglo uraditi od pokrajinskog servisa kada bi mu se dao budžet investicionog fonda KKR ili šeika od Katara.
Ne bih volela da Slobodan Georgijev ode u Beč da odatle šalje priče o užasnim slučajevima korupcije u Srbiji, rekla je ona.
Šta je vest diktira onaj ko je gazda, a gazda želi da zaradi novac.
Da bi zaradio novac mora da bude sa vrhom vlasti.
Taj cement koji je nad medijima u Srbiji može da se probije, ali to nije lako, rekla je Gojgić.
Gojgić je istakla i da se mediji danas kupuju ne da bi se širila propaganda, već da se blokiraju drugi od pojavljivanja u medijima.
Urednica informativnog programa Hrvatske radio-televizije Lamija Alečković rekla je da je nju sačekala odluka o promeni termina Dnevnika sa 19:30 sati na 19, ali je naglasila da im je to donelo 40.000 novih gledalaca.
Ona je naglasila da su ljudima draži komercijalni mediji od javnih servisa, ali da ona smatra da javni servisi ne treba da jure gledanost.
Alečković smatra da mediji ne bi smeli da budu marionete u rukama političara i da posebno treba biti pažljiv u izbornim kampanjama, da se mediji "ne okliznu".
Izvršni producent N1 Igor Božić rekao je da ga za godinu dana niko nikada nije pozvao "odozgo" da kaže da li treba nešto da uradi ili ne uradi.
Televizija se finansira na osnovu kablovskog operatera koji izdvaja deo novca za informativni program, a United Group sufinansira jedan deo, rekao je Božić.
Ukoliko pretplatnici budu želeli da gledaju tvoj program opstaćeš, dodao je on.
Božić koji je radio na RTV Vojvodini uporedio je rad javnog servisa i privatne stanice i naglasio da ekipa od dva čoveka na privatnoj televiziji za dan naprave koliko četiri čovekana javnom servisu za nedelju dana.
Direktor Al Džazire Balkan Goran Milić ocenio je da je snaga medija ono što kod ljudi stvara kredibilitet, pitajući šta bi se "preksutra promenilo ako se svi dogovore da postoji sloboda medija".
Nemojte mi reći da u ovo vreme današnjih mogućnosti neko ne može, pa neće ga juriti produžena "crna ruka" do Beča da ga ubije ili prebije, istakao je Milić.
Ode u Beč pa napiše šta mu je na pameti, pa se proslavi.
Možda izgubi posao, pa šta je problem izgubiti posao, rekaoj e Milić.
Ističući da u Srbiji ima 1.400 medija, Milić je rekao da ako u svakome radi po 10 novinara, to je 15.000 ljudi, a do rata je bilo 3.500.
Kriza u kojoj je broj učesnika krize povećan pet puta, upozorio je on.
Milić je izjavio da su plate zaposlenih na Al Džaziri od 50 do 70 odsto veće nego u javnom servisu, ali je učinak 300 odsto veći sa manje ljudi.
Učesnici panela "Televizije u regionu" saglasili su se da će teme ove jeseni biti izbeglička kriza, izbori i ekonomskasituacija u Evropi.
Komentari (1)
ostavi komentar05.09.
2015.
Rijaliti programi: kulturne ili ekonomske usluge?
OdgovoriNa pocetku ovog teksta je tacna i istinita konstatacija: "Član Saveta Regulatornog tela za elektronske medije Gordana Suša izjavila je danas da to telo nema zakonskih mogućnosti da zabrani rijaliti programe u medijima, ali može da prati da li se krši programski elaborat na osnovu kojeg im je dodeljena frekvencija i ona potom oduzme ... ."
Zakonske mogućnosti za zabranu rijaliti programe u medijima bi postojale ako bi prethodno, prema clanu 25. st. 1. i 3. Zakona o elektronskim medijima, Regulator doneo uputstvo radi efikasnijeg sprovođenja ovog zakona, kojim bi se bliže uredio način na koji Regulator primenjuje odredbe ovog zakona koje se odnose na obaveze u vezi sa programskim sadržajima.
Tada bi, po clanu 26. stav 1. ovod zakona, fizička i pravna lica, uključujući i pružaoce medijskih usluga, imale pravo (i mogucnost, prim. D. P.) da podnose prijave Regulatoru u vezi sa programskim sadržajima pružalaca medijskih usluga, ako smatraju da se tim sadržajima vređaju ili ugrožavaju njihovi lični interesi ili opšti interes.
Valja se podsetiti da, po clanu 15. stav 1. tacka 7. Zakona o javnom informisanju i medijima, javni (opsti) interes u oblasti javnog informisanja je podrška proizvodnji medijskih sadržaja u cilju zaštite i razvoja ljudskih prava i demokratije, unapređivanja pravne i socijalne države, slobodnog razvoja ličnosti i zaštite dece i mladih, razvoja kulturnog i umetničkog stvaralaštva, razvoja obrazovanja, uključujući i medijsku pismenost kao deo obrazovnog sistema, razvoja nauke, razvoja sporta i fizičke kulture i zaštite životne sredine i zdravlja ljudi.
Istine radi, neophodno je na kraju napomenuti da prva recenica u recitalu (5) iz Direktive 2010/13/EU glasi: "Audio-vizualne medijske usluge su isto toliko kulturne usluge koliko su i ekonomske usluge. [...]"
Da li rijaliti programi spadaju u kulturne ili ekonomske usluge bice, valjda, utvrdjeno pomenutim uputstvom R(T)EM-a.