Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Javni servis privilegija građana u moru komercijalnih medija
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

21. 10. 2015.

Izvor: www.rtv.rs

Javni servis privilegija građana u moru komercijalnih medija

Umesto prema politici i ekonomiji, nezadovoljstvo građana često je usmereno ka javnim servisima.

To otvara pitanje i koliko shvatamo važnost javnih servisa i koliko nam je poznato da oni treba da čuvaju javni interes, a možda i da se zapitamo šta bi bilo da javni servis ne postoji?

Sagovornici Radio-televizije Vojvodine pokušaće da bace više svetla na ovu temu.

"Zabavni program koji dominira na malim ekranima, jeste u stvari program koji uglavnom prate idioti. Kada kažem idioti, mislim na starogrčko značenje te reči, dakle na one koji nemaju nameru da uzmu učešće u javnom životu. Oni su na žalost potpuno zadovoljni tim zabavnim programom i ne shvataju činjenicu da to nije puka zabava već nešto što određuje njihovu sliku sveta i njihov sklop vrednosti. Dakle, nešto što njih oblikuje kao politička bića, a da oni toga nisu ni svesni", kaže za RTV Slobodan Vladušić, profesor Novosadskog Filozofskog fakulteta.

To potvrđuje i Milena Dragićević Šešić, profesorka Fakulteta dramskih umetnosti koja kaže da, budući da živimo u vrlo teškim vremenima, veliki broj televizijske publike se opredeljuje da prati programe izrazito lakog sadržaja koji ne zahtevaju nikakvu vrstu angažmana.

"U Srbiji danas posluje dosta medija koji su u vlasništvu stranih kompanija i trebalo bi da javni servis bude neka vrsta fine protivteže takvoj vlasničkoj strukturi medijskih kuća u Srbiji. Ne može se očekivati od stranih vlasnika, od strane kompanije da se bavi nacionalnim interesima zemlje u kojoj posluju", kaže Vladušić.

Srđan Mihajlović, generalni direktor Radio-televizije Vojvodine kaže da su javni servisi su pre svega jedna civilizacijska tekovina Evrope.

"Javni servisi su pravo, a ne obaveza građana", kaže Mihajlović.

Nino Brajović, generalni sekretar Udruženja novinara Srbije kaže da kada ne bi bilo javnog servisa, na medijskom prostoru zavladala bi pustoš.

"Definitivno, pitanje javnog servisa jeste pitanje novca, a to je bolno pitanje za svakog od nas. Ali, kad govorimo o finansiranju javnog servisa, ono mora da bude stabilno, kako bi javni seris normalno funkcionisao. Da bi to funkcionisalo na dugi rok, onda moramo da uvedemo obavezu plaćanja javnog informisanja. Nije to lako ljudima objasniti, ali to je nešto što oni treba da imaju. Svako će se od nas složiti da mu je dobro informisanje, profesionalno i pravovremeno nešto što mu je jako korisno", kaže Brajović.

Paralelno sa uvođenjem obavezne takse na mesečnom nivou, koju građani sigurno neće pozdraviti, treba pokrenuti jednu široku kampanju medijskog opismenjavanja građana Srbije da im se objasni zašto je za njih korisno i potrebno da imaju javne servise kao izvore nepristrasnog i objektivnog informisanje, smatra predsednik NDNV-a Dinko Gruhonjić.

"Ako neko od građana smatra da im nije potrebno objektivno informisanje, da im nije potrebno da imaju kvalitetan obrazovni, dečji, serijski i filmski program, humorističke ili satirične emisije, onda mi ne možemo ništa protiv toga", kaže Gruhonjić.

Više o ovoj temi možete pogledati u emisiji "Dokument". 

Komentari (3)

ostavi komentar
sre

21.10.

2015.

anonymousŽivojin Todorović [neregistrovani] u 21:00

Katastrofa

Ako ne bi postojao javni servi, narod bi masovno plakao i suzama izazvaao katastrofalane poplave.

Odgovori
sre

21.10.

2015.

Vlada [neregistrovani] u 18:20

NIŠ NIJE BAKŠIŠ

Pošto mi u Nišu nemamo privilegiju niti pravo da imamo naš javni radio ili televizijski servis nećemo ni da plaćamo. Preporučujemo Beogradjanima i Vojvodjanima da ako žele plate svoju privilegiju ili da ugase ili prodaju javne servise, baš onako kako su nama uradili sa NTV i Radio Nišom.

Odgovori
sre

21.10.

2015.

Dejan R. Popovic, dipl. inz. [neregistrovani] u 14:31

Pruzaoci medijskih usluga civilnog druatva?


U oblasti elektronakih medija imamo zvanicno tri vrste organizacija. Medijske usluge pruzaju, po clanu 44. stav 1. Zakona o elektronskim medijima, 1) ustanove javnih medijskog servisa u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad javnih medijskih servisa; 2) komercijalni pružalaoci medijskih usluga; i 3) pružaoci medijske usluge civilnog sektora.

Gradjanima su dobro poznati pruzaoci pod tac.1. i 2, ali su nepoznati pruzaoci pod tackom 3. - pružaoci medijskih usluga civilnog sektora. Mozda je doslo vreme da se javnost upozna i sa ovom vrstom pruzalaca, na koje nas podseca prof. Miroljub Radojkovic u tekstu - "Umesto privatizacije – mediji civilnog društva?" ("Politika", 16.10.2015).

Odgovori

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi