Vesti
13. 11. 2015.
Transparentnost Srbija: U izveštaju EK ponovljene opomene
Transparentnost Srbija (deo Transparency International) smatra da bi za promenu stanja u Srbiji prioritet trebalo da bude rešavanje problema na koje je EK ukazala u ovom izveštaju, a ne prebrojavanje da li ima više „pluseva“ ili „minusa.
Evropska komisija je u Izveštaju za 2015. ocenila da je Srbija načinila „određeni napredak“ („spme progress“), u borbi protiv korupcije. Međutim, kada se sagledaju pojedinosti, može se videti da se u Izveštaju govori i o brojnim slabostima, da se neke od njih pominju u izveštajima iz Brisela već deceniju, kao i da neki od krupnih problema za borbu protiv korupcije koji tište Srbiju nisu ni pomenuti, usled nepostojanja evropskih pravila.
Na zakonodavnom planu, EK vidi napredak u činjenici da je usvojen Zakona o zaštiti uzbunjivača, ali bez osvrta na slabosti pojedinih rešenja ili na početak primene. S druge strane, EK kao problem vidi to što još uvek nisu izmenjeni Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije (radi jačanja ovlašćenja ovog organa), odredbe Krivičnog zakonika o privrednom kriminalu i korupciji, Zakon o finansiranju političkih aktivnosti i što uopšte nije donet Zakon o lobiranju.
EK ocenjuje da „snažan politički podsticaj (za borbu protiv korupcije) tek treba da se pretoči u održive rezulate“, čime se, u stvari, ukazuje da ih do sada nije bilo dovoljno. Između ostalog, u Izveštaju se konstatuje da se interministarska grupa za koordinaciju borbe protiv korupcije, na čijem čelu je premijer, uspostavljenja u 2014, sastala samo jednom i stoga nije imala željeni efekat.
Primetno je nezadovoljstvo EK rezultatima u otkrivanju i kažnjavanju korupcije „na visokom nivou“, a moguće rešenje se vidi u snažnijem nadzoru, boljoj saradnji jačanju kapaciteta i proaktivnosti internih kontrola i istražnih organa, kao i u sprovođenju finansijskih istraga. EK je prošle godine pisala o problemu „curenja informacija o istragama“ i „kršenju pretpostavke nevinosti“.
Ističemo da se kritika EK sada čak pojačava - ukazuje se da slučajevi „curenja“ nisu ispitani, ali da su bez reakcije istražnih organa ostali i „brojni slučajevi korupcije visokog profila, uključujući i one koji su predstavljeni u medijima“.
Među drugim stvarima koje predstavljaju ili kršenje već postojećih propisa ili lošu praksu, a koji su se našli u izveštaju mogu se izdvojiti „nedovoljno često“ postupanje Vlade po preporukama svog antikourpcijskog Saveta, nepostupanje po odlukama Poverenika za informacije. S druge strane, EK je Vladi, po oceni naše organizacije očigledno „progledala kroz prste“ u pogledu (ne)ispunjavanja obaveza iz antikorupcijske strategije – ukazuje se da je „nekoliko mera odloženo“, dok u stvarnosti većina aktivnosti nije bila sprovedena u zadatim rokovima ili na odgovarajući način.
EK je zatražila „veću odgovornost i transparentnost u upravljanju javnim preduzećima“, kao i potrebu za ranim otkrivanjem nepravilnosti u javno-privatnim partnerstvima, upravljanju državnim firmama, javnim nabavkama i privatizaciji. Međutim, van fokusa izveštaja po oceni TS ostale su pojedine problematične tačke u vezi sa ovim pitanjima. To su, između ostalog, zaobilaženje pravila o nadmetanju iz domaćih zakona korišćenjem međunarodnih sporazuma kod projekata velike vrednosti, potpuna tajnost ili odloženo objavljivanje ugovora i nastavak političke kontrole u javnim preduzećima i pored zakonskih obaveza o sprovođenju konkursa.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.