Vesti
19. 04. 2016.
I fotografi izbegavaju bore i sedu kosu
Istraživanje Gerontološkog društva Srbije, Udruženja penzionera Srbije i Fakulteta za kulturu i medije pokazalo je da se stare osobe, iako su najverniji čitaoci novina i često ih ukupuju i više im veruju, veoma retko u njima i zastupljene - u tek 4,2 odsto tekstova objavljenih u domaćoj dnevnoj štampi.
Iako stare osobe čine gotovo petinu stanovništva, od 14.199 tekstova objavljenih u pet najuticajnijih dnevnih novina koje izlaze u Srbiji tokom poslednjeg meseca prošle godine temama posvećenim osobama starijim od 65 godina bavilo se samo 595.
Još poraznije deluje činjenica da se četvrtina tih tekstova odnosi na slavne osobe koje nisu iz Srbije.
Stariji se najčešće pominju u rubrikama o kulturi, hronici i crnoj hronici, dok se u rubrikama kao što su ekonomija, politika, sport i razonoda objavljuje zanemarljiv procenat tekstova o njima. Kao dominantna tema izdvaja se svaki fokus koji se odnosi na javnu politiku, zakone i propise - 27 procenata.
Međutim, o temama s kojima bi i stari i opšta javnost trebalo da se bolje i detaljnije upoznaju, kao što su socijalna ugroženost, siromaštvo, pravo starijih osoba i društveni angažman, izveštava se veoma mali i sporadično.
Istraživanje je pokazalo i da su stari u mnogo većem procentu objekti govora, dok je u samo 15,4 odsto objavljenih tekstova akcenat na njihovom govoru, odnosno oni su glavni subjekti. Njihovim interesovanjima, stavovima i osećanjima, nadama i aktivnostima u srpskim štampanim medijima gotovo da se ne daje prostor.
Kako se o njima retko govori, tako se stari retko i vide u medijima. U pogledu vizuelnih elemenata, u tim tekstovima primetan je neobičan trend marginalizovanja starije ženske populacije na pratećim fotografijama.
Na gotovo polovini fotografija -44,5 odsto - predstavljeni su stariji muškarci, dok su uz samo 8,6 procenata tekstova na njima žene. U grupi različitih generacija stariji se pojavljuju u svakom šestom tekstu, dok su starije osobe u grupi na 7,2 odsto pratećih fotografija.
Projekat pod nazivom „Istraživanje o uticaju medijskog izveštavanja na percepciju i stavove javnosti o starijim osobama u Srbiji”, koje je finansijski podržalo Ministarstvo kulture i informisanja, nije se fokusirao samo na analizu sadržaja medija već je prošlog meseca sprovedeno i istraživanje javnog mnjenja metodom CATI.
Iz tog istraživanja proizlazi da većina građana Srbije - 63,7 odsto - misli da se u medijima ne govori dovoljno o važnim problema s kojima se susreću starije osobe i da se više govori i piše o lošim stvarima nego o lepim vezanim za njihov život.
Starije osobe kažu da se u medijima malo govori i piše o penzionerima i starijim ljudima, posebno se malo pažnje posvećuje usamljenim starijim osobama, bolesnima i onima koji su lošeg materijalnog stanja.
Predlažu da se u medijima češće piše i govori o starijima koji su uradili nešto značajno u prošlosti i da bi trebalo njihovo iskustvo preneti mladima. Takođe, misle da bi bilo korisno napraviti emisiju u kojoj bi zajedno učestovali stari i mladi.
U stavovima punoletnih građana Srbije ne uočava se diskriminatorski stav prema starijoj populaciji. Mlađa i srednja generacija ima pozitivniji stav prema starosti nego osobe sa 65 i više godina. Čak 80,3 odsto u grupi od 18 do 39 godina misli da starijima nije vreme prošlo, da su kreativni i produktivni i da nisu svi stariji ljudi isti. Slično misli i genercija od 40 do 64 godine.
U minusu i zdravlje i pare
Istraživanje je pokazalo da sve generacije misle da su stariji ljudi usamljeni, a najviše tako ocenjuju same starije osobe. Većina građana procenjuje da mladi ne poštuju starije osobe u dovoljnoj meri. Zanimljivo je da je taj procenat nešto veći u kategorijama ispitanika od 18 do 64 godine, nego među starijima.
Najveći problemi s kojima se suočava mlađa generacija su nedostatak para i nezaposlenost. Novac je i srednjoj generaciji najveći problem, kao i briga o deci, a starijima prvo loše zdravlje, a zatim nedostatak para.

Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.