Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Mediji su preživeli, da li će i novinarstvo?
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

15. 10. 2016.

Izvor: Tanjug

Mediji su preživeli, da li će i novinarstvo?

Mediji su ogledalo društva, ali oni danas odražavaju eru konfuzije ne samo na Balkanu, nego i u svetu, izjavio je danas Remzi Lani sa Albanskog medijskog instituta iz Tirane.

On je na panelu na temu "Vlasnici i urednici: Uloga slobode govora u modernoj demokratiji", a u okviru Beogradskog bezbednosnog foruma rekao da su mediji stub demokratije, da oni mogu da budu instrument demokratije, ali i da rade protiv demokratije.

"Postoje mediji koji služe javnosti i demokratiji, ali i oni koji su u službi interesa političkih ili biznis grupa", naglasio je on.

Ono što se nekad među medijima smatralo ekstremom, danas je "mainstream", rekao je on i dodao da živimo u društvu "glasina", u kojem postoje mediji koji prenose glasine.

Sa tim se složio i Sašo Ordanoski, programski direktor CSRD, koji ocenjuje da demokratija ne može da preživi Internet i da mora da se redefiniše.

"Suština novinarstva nisu samo činjenice, nego i kontekst", primetio je, konstatujući da se danas ljudi malo interesuju za to.

"Brzina je važnija od tačnosti, a vox populi od novinarstva", kaže Ordanoski navodeći da su ljudi danas zainteresovani da što pre dobiju kratku informaciju preko mobilnih telefona.

Novinarka nedeljnika "Vreme" Tamara Skrozza smatra da se danas nikome ne može verovati.

"Mediji su preživeli, ali sumnjam da će i novinarstvo", primetila je Skrozza.

Kako je navela, poslednjih godina svedoci smo nestanka etičkih standarda u novinarstvu, a etički kodeks u medijskom izveštavanju najviše se krši kada su u pitanju priče o običnom čoveku.

"To me brine jer smo fokusirani na politiku, a mediji gube etičke vrednosti na svim stranama svih novina", smatra Skrozza.

Kako je rekla, vlasnici medija pretvorili su se u biznismene zbog čega smo izgubili suštinu i najvažniji su sadržaj, brzina i brojke.

"Nema borbe za javni interes ako se borite za opstanak", kaže Skrozza i dodaje da se većina medija u Srbiji i regionu našla u toj situaciji.

Ona je konstatovala da se sve češće mogu videti članci koji su očigledno marketinške prirode, ali ih čitaoci ne prepoznaju kao takve.

Smatra zato da se treba aktivno boriti za etičke vrednosti u medijima, a da javnost treba da zna kako da čita, sluša i gleda medijske informacije.

Društvene mreže sve više potiskuju tradicionalne medije, suočene sa finansijskim problemima, a Remzi Lani dodaje da je problem što mladi ljudi danas "tvituju, a ne glasaju".

Revolucija može da se tvituje, ali ne i reforme, zaključio je Ordanoski.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi