Vesti
29. 11. 2016.
Mediji zaustavljaju i državni udar
Odjeci međunarodnog naučnog skupa o informacionoj revoluciji od Gutenberga do Cukerberga na Fakultetu za kulturu i medije u Beogradu
Izuzetno uspela međunarodna naučna konferencija, čija je tema „Informaciona revolucija, novi mediji i društvene promene u svetu, regionu i Srbiji”, upravo je završena u organizaciji Fakulteta za kulturu i medije Univerziteta „Džon Nezbit” u Beogradu. Svoje naučne rezultate prikazalo je više od šezdeset naučnika i nastavnika sa univerziteta iz inostranstva i iz Srbije. Iz obilja veoma zanimljivih naučnih promišljanja iznesenih na skupu izdvojićemo najupečatljivije akcente.
– Klasično novinarstvo doživljava danas temeljit, moglo bi se reći i revolucionaran preobražaj – ukazao je dr Paulo Faustino, redovni profesor na Univerzitetu Porto u Portugaliji i predsednik Međunarodnog akademskog udruženja za menadžment u medijima. – Taj preobražaj postaje strateški trend, koji vodi iz epohe masovnog komuniciranja prema novom, takozvanom komunikacionom biznisu. Otud proističe i potpuno novi koncept komuniciranja u izmenjenom medijskom i društvenom okruženju.
Ekonomske i socijalne efekte novog medijskog okruženja u prvih petnaest godina novog milenijuma i novog veka razmatrao je dr Džon Keri, profesor Univerziteta Fordam u Njujorku. Izneo je tezu prema kojoj sve većim oslanjanjem na nove medijske tehnologije i, posebno, na nove društvene mreže, svaka kompanija, velika ili mala, na svojevrstan način postaje i medijska kompanija.
– Prožimanje klasičnih medija i novih medijskih tehnologija direktno i indirektno utiče na funkcionisanje medijskih sistema, posebno u zemljama sa ograničenom slobodom govora i slobodom medija – ističe dr Majk Fridriksen, profesor „Humboltove” visoke škole u Berlinu i Univerziteta za medije u Štutgartu. – Zato društvene mreže i vesti koje se njima šire utiču, u sve većoj meri, na procese odlučivanja u ekonomiji i politici, ali i na dinamično menjanje kulturnog konteksta u društvu.
Inspirisani već klasičnom knjigom Džona Nezbita iz 1982. godine, čiji je naslov „Megatrendovi”, članovi istraživačkog tima sa Univerziteta „Kralj Huan Karlos” u Madridu, predvođeni profesorom dr Hoseom Alvaresom Monsonsiljom, analizirali su globalne trendove povezane s razvojem informatičke tehnologije u savremenosti.
Upravo društvene mreže – između moći i svemoći – predstavljaju novo oruđe za revolucionarne promene. To su u svojim saopštenjima potvrdili profesori dr Ekmel Gecer, sa Univerziteta Sakarija u Turskoj, dr Georg Curvakas, sa Aristotelovog univerziteta u Solunu, i dr Natalija Rjabinska, sa Koledža „Civitas” u Varšavi. Gecer je na vrlo ilustrativan način pokazao kako je korišćenjem društvenih mreža i „tviterizacijom vesti”, nasuprot delovanju klasičnih masovnih medija, posebno televizije, zaustavljen nedavni pokušaj državnog udara u Turskoj.
Profesor Curvakas analizirao je izborne efekte upotrebe različitih marketinških alata u okviru društvenih mreža „Tviter” i „Fejsbuk” od grčkih političara, zaključujući da bolje izborne rezultate postižu političke organizacije koje se u kampanjama oslanjaju na nove medije. Natalija Rjabinska predstavila je rezultate istraživanja koji su se odnosili na oslobađajuću ulogu interneta u postsovjetskim društvima, naglašavajući da stepen slobode u komuniciranju novim medijem ne zavisi samo od njegovih demokratskih i tehnoloških potencijala, nego i od društvenog, političkog i kulturnog konteksta u svakoj pojedinačnoj zemlji.
Usavršavanje informatičkih tehnologija i pojava novih medija, svojim novim metodama obrade, skladištenja i prenosa informacija, uz rešavanje starih problema na nov način, donose i nova iskušenja, najpre u oblasti difuzije kulturnih vrednosti i položaja originala u odnosu na brze kopije, potom na planu učenja, kreativnog stvaranja i evaluacije, na polju korišćenja slobodnog vremena, zatim u domenu zaštite informacija i subjekata komunikacijskog sistema, kao i u drugim oblastima, nastojao je da sumira najvažnije akcente sa konferencije profesor dr Milivoje Pavlović, dekan Fakulteta. Na putu od Gutenberga do Cukerberga, i dalje od njega, preoblikovan je, ako ne i prekinut, uobičajen način obrade, prenosa i prijema informacija, a znatno je prošireno i polje uticaja na individualnog korisnika, koji je postao manje osetljiv i otporan na zavodljive medijske obmane i atraktivne informatičke senzacije.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.