Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  N1 i Nova S „pod nadzorom“ REM-a, članica Saveta tu odluku smatra opasnom
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

25. 02. 2021.

Autor: Sanja Sovrlić Izvor: N1

N1 i Nova S „pod nadzorom“ REM-a, članica Saveta tu odluku smatra opasnom

Savet Regulatornog tela za elektronske medije doneo je odluku da u redovan nadzor stavi televizije N1, Nova S i Al Džazira, iako nema jurisdikciju nad tim televizijama. Jedna od članica Saveta takvu odluku smatra opasnom i naziva je vidom pritiska. REM se ujedno obratio i luksemburškom nezavisnom audiovizuelnom telu, zbog emisije "Mentalno razgibavanje" iz novembra prošle godine.

Savet REM-a je tri komercijalne kablovske televizije odlučio da stavi u redovan nadzor, kako su u saopštenju naveli, „kao televizije koje imaju značajnu gledanost“. Ipak odluka je upitna, s obzirom na to da je reč o televizijama koje nisu u nadležnosti REM-a.

Članica Saveta Judita Popović to nije podržala. Kaže da je odluka opasna, a i da predstavlja direktnu poruku.

„Čim je odlučeno da se uradi taj monitoring, za šta mi konkretno nismo nadležni, a ipak je doneta odluka. Time je poslato upozorenje – pazite šta radite, kako radite, mi vas posmatramo pa ćemo dalje da vidimo. Smatram da je odluka poprilično političke prirode. Dakle, to je atak na jednu televiziju. U stvari na dve televizije, koje su strane televizije i koje imaju malo drugačiju uređivačku politiku od one koja se forsira u Srbiji“, smatra članica Saveta REM-a Judita Popović.

Činjenica da će REM nadzirati N1, Novu S i Al Džaziru ne bi trebalo da skrene pažnju da na dnevnom redu ima nekoliko tačaka koje se odnose na prekršaje televizije sa nacionalnom frekvencijom, smatra Slobodan Cvejić, koji je Savet REM-a, zbog načina odlučivanja i napustio.

„A u slučaju Happy televizije to sad više nije ni bitno, jer se njihovi prekršaji toliko akumuliraju da bi do sad trebalo da dođe do toga da se toj televiziji oduzme dozvola za rad. Pogotovo što u poslednje vreme se u stvari ekstremizam i diskriminacija na toj televiziji pojačavaju“, smatra profesor na Filozofskom fakultetu Slobodan Cvejić.

A šta se može videti na televizijama s nacionalnom frekvencijom?

Eksplicitne scene seksa, pretnje ubistvom, vređanja. Sve to možemo videti na pojedinim televizijama sa nacionalnom frekvencijom. I to ne samo u rijaliti programima, već i u emisijama debatnog tipa. Raspravlja se o tome o REM-u, ali Popović kaže da su odluke koje se njih tiču prilično nežne. Ukazuje i na ponašanje pojedinih urednika televizija koje koriste javno dobro – nacionalnu frekvenciju.

„Da oni iznalaze takvu argumentaciju koja direktno vređa mene kao članicu saveta, jer smatram da se izruguje. Dakle izruguje jer svestan je toga da nema tu nekih ozbiljnih konsekvenci“, dodaje Judita Popović.

Zakonska obaveza televizija sa nacionalnom frekvencijom je i raznolikost programa, što znači da bi u svom sadržaju trebalo da imaju, na primer, obrazovne programe.

„Izveštaji pokazuju da nijedna televizija sa nacionalnom frekvencijom ne ispunjava te kriterijume“, kaže Cvejić.

„Počevši od emisija „Dobra zemlja“, „Dobro jutro“ i „Posle ručka“, prosto čoveka asocira…i nastavio bi je samo „Laku noć Srbijo“, kaže Popović.

Da odluke REM-a o N1, Nova S i Al Džaziri obrazloži, ali i objasni na koji način tretira televizije sa nacionalnom frekvencijom, pitali smo predsednicu tog tela Oliveru Zekić, ali je odbila da stane ispred naših kamera, kako kaže, zbog zdravstvenog stanja.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi