Vesti
22. 11. 2012.
Institucije ignorišu proces
Prelazak sa analognog na digitalno emitovanje televizijskog programa mora biti ubrzan, uz saradnju svih učesnika, jer je za završetak procesa ostalo svega 2,5 godina, a do sada je urađeno 15-20 odsto.
Državni sekretar u Ministarstvu trgovine i telekomunikacija Stefan Lazarević je kazao da je do sada u procesu digitalizacije malo urađeno.
„Nemamo plan pokrivanja, tehnološki projekat, projekte rekonstrukcije, nisu rešena imovinsko-pravna pitanja na mnogim lokacijama, nemamo predstavu kakva nam oprema treba, a za sada imamo samo ideje koje nisu realizovane“, kazao je, podsetivši da je krajnji rok za završetak digitalizacije 17. jun 2015. godine.
On je na okruglom stolu na temu „Saradnja različitih aktera u rešavanju izazova procesa digitalizacije“ kazao da postoji loša koordinacija između institucija koje su nosioci ovog procesa, da su rokovi u Akcionom planu i aktivnosti donošeni napamet i da nije bilo dovoljno komunikacije sa Ratelom, RRA i JP Emisiona tehnika i veze (ETV).
Proces digitalizacije mora biti predvidiv, sa rokovima koji će se poštovati i biti realni za šta je potrebna pomoć svih koji su uključeni u proces, naglasio je Lazarević. On je podsetio da je Vlada Srbije nedavno usvojila plan namene po kom bi digitalna dividenda, deo spektra koji će biti oslobođen usled boljeg iskorišćenja posle digitalizacije, biti namenjena za mobilni širokopojasni internet, što će „omogućiti razvoj ruralnih predela, bolji razvoj brodbanda što je ključ razvoja privrede i društva“.
Direktor Republičke agencije za elektronske komunikacije (Ratel) Milan Janković je kazao da je agencija ukazivala na to da je potrebno ubrzati ceo proces digitalizacije, podsetivši da je država preuzela ovu obavezu još 2006. godine.
Prema njegovim rečima, ceo proces digitalizacije će ići fazno, jer nema slobodnih frekvencija za potpuni prelazak odjednom. On je podsetio da je početkom godine bilo 154 televizije, pet nacionalnih, šest za grad Beograd, jedna u Vojvodini, 27 regionalnih i 115 lokalnih.
Janković je podsetio da je Zakon o elektronskim komunikacijama donet po hitnom postupku upravo zbog digitalizacije, istakavši da je potrebno doneti i novi zakon o elektronskim medijima. Osim toga, kako je kazao, potrebno je uraditi projekat mreže i tehničko-ekonomske analize u naredna tri meseca. Janković je istakao da su mobilni operateri izuzetno zainteresovani za digitalnu dividendu, što će državi doneti znatna finansijska sredstva.
Pomoćnica direktora JP ETV Dragana Ćurčić kazala je da postoje određene regulativne prepreke koje predstvaljaju teškoće u procesu digitalizacije. Prema njenim rečima, zone pokrivanja komercijalnih servisa će biti iste kao i zone javnih servisa što će podrazumevati veće troškove. Ona je objasnila i da će programi lokalnih servisa biti emitovani u okviru drugog multipleksa, a samim tim će biti viša cena za lokalne emitere koji ulaze u prostor regionalnih emitera. Ćurčić je kazala i da je budžetom predviđeno da se ETV sledeće godine zaduži za 75 miliona evra koji će biti namenjeni za digitalizaciju.
Advokat Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (Anem) Miloš Stojković kazao je da bi novi zakon o elektronskim medijima uveo novi sistem u regulisanju odnosa emitera i operatera koji pružaju tehničke usluge i pribavljaju radio-frekvencije. Prema njegovim rečima, emiter više ne bi bio nosilac dozvole za radio-frekvenciju, nego će biti zaduženi samo za programski aspekt. Osim toga, kako je kazao, emiteri moraju jasno znati koje troškove će plaćati i na šta da računaju kada je reč o naknadama koje moraju da plaćaju državi.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.