Naslovna  |  Aktuelno  |  Prepiska Politike i Kurira (2015)  |  Či­ji je ku­rir Ku­rir
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Prepiska Politike i Kurira (2015)

18. 10. 2015.

Autor: Du­šan Te­le­sko­vić Izvor: Politika

Ko pokušava da kupi Politiku

Či­ji je ku­rir Ku­rir

U pra­vom ta­blo­id­nom ra­tu „Ku­ri­ra” pro­tiv „Po­li­ti­ke” vi­de­li smo sve ono po če­mu su žu­te štam­pa­ne stva­ri je­din­stve­ni me­dij­ski fe­no­men u Evro­pi – bi­zar­nu i bes­kraj­nu me­ša­vi­nu za­stra­ši­va­nja, iz­mi­šlja­nja i po­tra­ži­va­nja.

Je­di­no ni­smo vi­de­li ni­je­dan pa­pir, ni­je­dan do­kaz da za­i­sta po­sto­ji spo­ra­zum pre­ma ko­jem „Adria me­dia gru­pa”, či­ji je glav­ni pro­iz­vod ta­blo­id „Ku­rir”, pre­u­zi­ma pra­va i po­tra­ži­va­nja od ne­mač­ke kom­pa­ni­je VAC pre­ma „Po­li­ti­ci No­vi­ne i Ma­ga­zi­ni” (PNM), „Po­li­ti­ci AD”, Štam­pa­ri­ji „Po­li­ti­ke”, „Dnev­ni­ku” iz No­vog Sa­da i kom­pa­ni­ji „No­vo­sti”.

Ru­ko­vod­stvo PNM-a, tač­ni­je di­rek­tor­ke Mi­ra Gli­šić-Si­mić i Ni­na Sa­mar­džić, obra­ti­le su se VAC-u kad je ob­ja­vlje­na vest da je „Ku­rir” ot­ku­pio pra­va i po­tra­ži­va­nja od ove ne­mač­ke me­dij­ske ku­će, ali ni­su do­bi­le ni­ka­kvu po­tvr­du da je ta­kav do­go­vor po­stignut.

Čak i ako bi taj pa­pir po­sto­jao, ali je fa­mi­li­ja me­dij­skih pred­u­zi­ma­ča od­lu­či­la da ga ču­va u po­ro­dič­noj ri­zni­ci, za­jed­no s dru­gim pa­pi­ri­ma ko­je lju­bo­mor­no ču­va­ju da­lje od is­tra­žnih or­ga­na, taj pa­pir bi zna­čio sa­mo jed­no – da je „Ku­rir” od­lu­čio da pre­u­zme pra­va i po­tra­ži­va­nja VAC-a pre­ma „Po­li­ti­ci”, ko­ja na­ša ku­ća ina­če že­sto­ko ospo­ra­va na su­du, jer je ne­mač­ka kom­pa­ni­ja upla­će­ni no­vac pri­ka­zi­va­la kao kre­dit, upr­kos to­me što je VAC u to vre­me bio vla­snik 50 od­sto ka­pi­ta­la „Po­li­ti­ke”.

U jed­nom od tih pro­ce­sa, ne­mač­ki sud je ne­dav­no pred­lo­žio po­rav­na­nje ko­je je ne­u­po­re­di­vo ma­nje od su­me ko­je ja tra­žio VAC, ali je Uprav­ni od­bor „Po­li­ti­ke AD” od­bio tu po­nu­du.

Za­što je naj­ve­ća fa­bri­ka skan­da­la na Bal­ka­nu od­lu­či­la da ob­ja­vi ka­ko je ku­pi­la naj­sta­ri­ji list na Bal­ka­nu? I za­što vo­di kam­pa­nju pro­tiv li­sta ko­ji je, na­vod­no, ku­pi­la?

Uop­šte, ko­jem to bi­znis ge­ni­ju pa­da na pa­met da sa fir­mom „Adria me­dia gru­pa” ko­ja ima upi­sa­ni ka­pi­tal od 12 mi­li­o­na evra ku­pi „Po­li­ti­ku” sa upi­sa­nim ka­pi­ta­lom od 40 mi­li­o­na evra? Mo­žda oni u ko­ji­ma je „Ku­rir” sa­mo ku­rir, ne­ko­me moć­ni­jem ko sto­ji iza ove op­skur­ne tran­sak­ci­je i ko je na­ru­čio kam­pa­nju pro­tiv „Po­li­ti­ke” ka­ko bi po­ku­šao da joj što vi­še obo­ri ce­nu?

Jer, kako drugačije objasniti kampanju u kojima se danima tvrdi da je „Politika” u ogromnoj finansijskoj dubiozi, ali se opet ne biraju sredstva, poput lansiranja sličnih izmišljotina, da se kupi firma s ogromnim dugovima. I kako drugačije objasniti odluku „Kurira” od pre nekoliko meseci da prestane da se štampa u „Politici”. Zašto bi neko napuštao bitan posao u firmi koju želi da preuzme?

Za „Politiku” je reputacioni rizik i sama činjenica da „dragulj srpskog treš novinarstva” pokazuje nameru da postane vlasnik najstarijeg lista na Balkanu, baš kao što bi ugled Narodnog pozorišta bio poljuljan kada bi Stanija počela da objašnjava kako će postati upravnica te nacionalne institucije.

Aleksandar Rodić i njegov otac Radisav Rodić, poznatiji kao Raja, pokretač „Kurira”, često se u poslovnim krugovima opisuju kao ljudi koji su na delu pokazali kako je u Srbiji moguće izbeći sva dugovanja i poreze, a da se firme ne sakrivaju u „poreskim rajevima” poput Sejšela i Kipra. Jer, Rodići su još devedesetih razradili sistem otvaranja i zatvaranja firmi i prebacivanja vlasništva u Srbiji kako bi se izbegle sve obaveze prema državi i poveriocima. Taj sistem je toliko razgranat da je recimo pripadnicima SBPOK-a tokom istrage 2009. trebalo čak šest meseci samo da pobroje kako Rodići prebacuju poslovanje iz firme u firmu.

Stvaranje Rodićevog sistema je pratila politička i bezbednosna podrška bez čije pomoći takvo poslovno ponašanje nije bilo moguće. A tabloid „Kurir” je bio tu da svojim specifičnim novinarstvom, po principu poštanskog sandučeta, pomogne u raznim obračunima moćnika, iza čega se skrivala želja Rodića da spreči bilo kakve ozbiljne akcije državnih institucija.

Zato, danas, Rodićev sistem više liči na hobotnicu koja žutim mastilom sakriva tragove sumnjivog poslovanja, nego na ozbiljnu poslovnu kompaniju. Najbolji primer takvog poslovnog ponašanja, možete pronaći upravo u današnjem „Kuriru” u čijem zaglavlju piše da mu je godina izdavanja tek druga (iako je prvi broj izašao 2003), kao i da je dosad izdato svega 612 brojeva, iako ih je realno izašlo više od 4000.

O trenutnom poslovanju Rodića možda najbolje govori činjenica da je on „Adria media grupu” stavio pod zalog AIK banci koja je u vlasništvu Miodraga Kostića, čoveka koji je u javnosti poznat kao kralj "šećera”.

Naime, Rodić je založio celokupni kapital Kostićevoj AIK banci zbog kredita od 470.000 evra.

Ništa u ovom ne bi bilo sporno da upisana vrednost kapitala „Adria media grupe” nije 12 miliona evra.

Ukoliko, Rodić do 18. decembra 2015. ne isplati poslednju ratu kredita, celokupna "Adria media grupa" će preći u Kostićeve ruke. Zašto je Rodić založio svoju imovinu za 24 puta manje novca od vrednosti firme koju vodi.

Ovakvo ponašanje jedan od sagovornika „Politike” opisao je kao „kockarsko“. On je kazao da se veoma retko dešava da bilo koja firma u svetu zalaže svoju imovinu za 24 puta manje novca.

„To se radi samo u slučaju panike ili kad je potrebno napraviti privid u ubedljivost transakcije”, rekao je naš sagovornik, inače poznati biznismen s dugogodišnjim iskustvom, čiji se poslovi zadnjih godina tiču delom i medija.

Sudeći po papirima, Rodić je kredit uzeo da bi isplatilo dugovanje prema istoj AIK banci koja je u izvršnom postupku htela da proda zgradu u Vlajkovićevoj ulici gde se nalazi centrala Rodićeve „imperije” kako bi naplatila ranija potraživanja. Prvi osnovni sud je 17. decembra prošle godine otkazao javno nadmetanje za zgradu, a novi kredit u kojem je založena cela „Adria media grupa”, AIK banka je odobrila samo dan kasnije.

I sada, samo godinu dana nakon što nije imao novca da isplati dugovanje za centralu „imperije” i samo dva meseca uoči mogućnosti da izgubi kompletnu firmu, Rodići bi da kupe „Politiku”. I „Novosti” i „Dnevnik”.

Kostić nije hteo da razgovara za „Politiku” o ovoj temi. Posle poruke koju smo mu poslali, javila se Aleksandra Stanković koja se predstavila kao „šef kabineta MK grupe”. Ona je rekla da je „gospodin Kostić predsednik Upravnog odbora AIK banke i da se on s te pozicije bavi bankom na strateškom nivou, a ne na operativnom”. Tako smo ostali uskraćeni za odgovor na pitanje da li je posao sa „Adria media grupom” strateški ili operativni.

Želeli smo da od Kostića da čujemo i da li je u svojoj uspešnoj poslovnoj karijeri ikada založio celokupan kapital neke od svojih firmi za 24 puta manje novca.

Pored činjenice da je firma koja je svu imovina založila za kredit od 470.000 evra ali svejedno namerava da kupi kompanije neuporedivo većeg obima i ugleda, poslovanje „Adria media” opterećuje i jedna neobična tužba iza koje, po svemu sudeći stoji, niko drugo do otac direktora Aleksandra Rodića – Radisav Rodić. Naime, preko firme „Dolis”, potražuje se pet miliona evra, po tužbi koja je Privrednom sudu 28. marta 2014. U tužbi se potražuje pravo na žigove „Kurira”, „Dr Kurira”, „Ekipe”, „Kurir Predatora”, ABC-a, „Stilbuka” i „Stil magazina”. Uz ovo, potražuju se i automobili „pasat”, „audi A7”, „alfa romeo mito”, dva „pežoa 206” i dva „folksvagen pola”.

Da Radisav Rodić stoji iza tužbe protiv firme čiji je pokretač i čiji je direktor njegov sin ukazuje nekoliko činjenica. Zapravo, vlasnik firme „Dolis” koja je formalni pokretač tužbe stoji firma „Manami”. A upravo je zbog firme „Manami”, Rodić, između ostalog, osuđen na dve godine i četiri meseca zatvora, jer je preko te firme uzeo kredit od Komercijalne banke. Taj kredit nije vratio, jer je promenio ime firme „Manami” u „ABC produkt”. Ova tužba, potpisana od advokata Veselina Kićovića, u stvari otkriva kako su Rodići poslovali ranijih godina.

Iz tužbe se vidi da su potraživanja Rodićevih firmi prebacivana s jednog na drugog člana porodice, čime je zapravo izbegnuta naplata ostalih poverioca. Tako su potraživanja Rodićevog „ABC produkta” najpre prebačena na Radisava Rodića. Zatim su ista potraživanja ustupljena njegovom drugom sinu Vukadinu Rodiću, pa posle dugu pristupa „Kurir Info” čiji je vlasnik Aleksandar Rodić, da bi na kraju sve prešlo u njihovu „Adria mediju”. Sada, još jedna Rodićeva firma čiji trag vodi do Engleske i direktora sa Sejšelskih ostrva, ponovo sudski potražuje dugovanja.

Samo je pitanje da li je Radisav Rodić podneo tužbu protiv sina podstaknut pričama o njegovoj navodnoj izdaji posle hapšenja 2009. ili je reč o još jednom zakulisnom prebacivanju kapitala na čijem kraju će opet neko biti oštećen za uloženi iznos. Možda upravo onaj ko sada pokušava da dođe do vlasništva u „Politici”.

Iz policije bez odgovora o istrazi oko „Politike”

Premijer Aleksandar Vučić izjavio je nedavno da ne može ni da potvrdi ni da demantuje vest da je Adria medija postigla sporazum s nemačkom kompanijom Funken (naslednicom VAC-a) o preuzimanju prava i potraživanja u „Politici”, „Novostima” i „Dnevniku”. Vučić je objasnio da policija radi na tom slučaju, a teško je, kako je izjavio, utvrditi šta je istina, s obzirom na malverzacije prethodnog režima.

Prema njegovim rečima, tu ništa nije jasno, čisto, normalno i uobičajeno.

Iz MUP-a Srbije nismo dobili odgovore na pitanja o istrazi koja se vodi u vezi sa našim listom. Pitanja ko vodi istragu o „Politici”, od kada se ona vodi, šta je predmet istrage i dokle se stiglo, odnosno šta je do sada utvrđeno, poslali smo Birou za odnose s javnošću u četvrtak. Nadležni u policiji dva dana nam nisu poslali odgovore na pitanja putem mejla, nisu se javljali na telefonske pozive, niti su odgovarali na poruke koje smo im slali u vezi istrage oko „Politike”.

 

 

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi