UNS vesti
06. 06. 2025.
Vlada usvojila predloge dva medijska zakona - šta su novine
Vlada Republike Srbije usvojila je na jučerašnjoj sednici Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnim medijskim servisima i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju.
Šta je novo u predlogu Zakona o izmenama i dopunama zakona o javnim medijskim servisima
Kako je Vlada navela u svom saopštenju, Zakon o javnim medijskim servisima ima za cilj da unapredi rad javnih medijskih servisa, obezbedi veću odgovornost prema korisnicima i stabilizuje finansiranje.
Advokat UNS-a Gordana Konstantinović kaže da pitanje finansiranja javnih servisa nije do kraja rešeno, imajući u vidu da nisu uvažene primedbe članova radne grupe o povećanju takse, a kojim bi se omogućilo nesmetano funkcionisanje prevashodno Radio-televizije Vojvodine (RTV).
„Ekonomska samostalnost doprinosi suštinskoj nezavisnosti uređivačke politike i ostvarivanju svrhe javnih servisa, a to je javni interes“, rekla je Konstantinović.
Ona objašnjava da je predlog dela radne grupe bio da visina takse iznosi 1 odsto minimalne cene rada, a da je izmenama Zakona o javnim medijskim servisima predviđeno da se taksa može usklađivati na godišnjem nivou, ali da ne može biti niža od 0.6 odsto minimalne zarade u Srbiji.
„U izmenama piše i da predlog za usklađivanje takse zajednički podnose Upravni odbori oba javna servisa ministarstvu nadležnom za informisanje“, pojašnjava Konstantinović.
Ona ističe i da se RTV do kraja godine, po predlogu zakona, delimično finansira iz budžeta Republike Srbije.
„Zbog toga je pitanje funkcionisanja ovog javnog servisa i u budućnosti upitno, što ukazuje da finansiraanje javnih servisa ipak nije do kraja rešeno“, kaže Gordana Konstantinović.
Novina u novom nacrtu zakona je, dodaje Konstantinović, i institucija Poverenika za zaštitu slušalaca, gledalaca i čitalaca kojeg bira i razrešava Programski savet, a kojem će zadatak biti da „štiti interes javnosti, kao i prava i interese građana“.
Poverenik ne može biti neko ko je zaposlen u javnim servisima i mora imati 10 godina iskustva u elektronskim medijima.
„Precizirane su i odredbe koje regulišu pitanja nadležnosti Upravnog odbora i direktora javnih servisa“, kaže Gordana Konstantinović.
Šta se menja Zakonom o izmenama i dopunama zakona o javnom informisanju i medijima
U predlog Zakona o izmenama i dopunama zakona o javnom informisanju i medijima uneta je odredba o javnim nabavkama medijskih usluga.
Ipak, kaže Konstantinović, pitanje koje medijske usluge se mogu naručivati, po kojim kriterijumima se biraju osobe koje pružaju usluge, kao i pitanje evidencije dobijenih sredstava nije uređeno.
Članovi 84 i 85 ZJIM, o kojima je u prethodnom periodu bilo najviše polemike, a koji se odnose na pretpostavku nevinosti i izveštavanje sa suđenja, promenjeni su u potpunosti u odnosu na prvobitni predlog Ministarstva informisanja i telekomunikacija.
„Prethodni predlog bio je restriktivan i mogao se tumačiti u pravcu ograničavanja slobode izveštavanja, dok je novim predlogom predviđeno da novinari imaju slobodu da izveštavaju i komentarišu funkcionisanje krivično-pravnog sistema, uključujući i krivične postupke koji su u toku“, objašnjava Konstantinović.
Ona izražava bojazan da u praksi ovo može predstavljati problem i proizvesti različita tumačenja, imajući u vidu da drugi zakoni predviđaju isključenje javnosti sa suđenja u određenim slučajevima, a što garantuje i Evropska konvencija o ljudksim pravima i osnovnim slobodama.
Put do nacrta medijskih zakona
Podsetimo, UNS je 19. maja reagovao i obavestio javnost da tadašnja tvrdnja Ministarstva informisanja i telekomunikacija (MIT) da nacrti dva od tri medijska zakona koji su tog dana predstavljeni članovima radnih grupa za izmene i dopune ovih zakona, uz obrazloženje da predstavljaju usaglašen tekst rada radnih grupa i Evropske komisije, ne odgovara istini.
UNS je podsetio da Radna grupa za izradu Izmena i dopuna Zakona o javnom informisanju i medijima (ZJIM), koja je formirana da bi odgovorila na primedbe Evropske komisije na ZJIM usvojen 2023. godine, nikada nije dobila konačnu verziju nacrta teksta na kojem je radila, niti joj je poznato koji je tekst Ministarstvo poslalo Evropskoj komisiji.
UNS je tada istakao da ono što je 19. maja predstavljeno kao usaglašen tekst nacrta Radne grupe i Evropske komisije ne predstavlja tekst koji je uradila Radna grupa.
Takođe, naveo je tada UNS, kada je reč o Izmenama i dopunama Zakona o javnim medijskim servisima, članovima Radne grupe na sastanku je predočena konačna verzija Nacrta ovog Zakona u koji su unete primedbe Evropske komisije, a sa kojima članovi Radne grupe takođe nisu bili upoznati.
UNS je tada istakao i da su na sastanku, članovi radnih grupa, predstavnici UNS-a, Lokal Presa, ANEM-a i profesor Rade Veljanovski tražili od MIT-a da se o predstavljenim nacrtima sprovede javna rasprava, što nije prihvaćeno.
Nakon saopštenja UNS-a Ministartvo informisanja i telekomunikacija dalo je članovima radnih grupa 48 sati da pošalju svoje primedbe na predstavljene zakone, posle čega je tekst upućen Evropskoj komisiji.
Članovi radnih grupa ni nakon toga nisu bili upoznati sa verzijama medijskih zakona koje su upućene Evropskoj komisiji, niti sa njenim eventualnim primedbama, već su te nacrte dobili danas,posle usvajanja na sednici Vlade Srbije.
Predlog Zakona o elektronskim medijima Vlada Srbije usvojila je još 16. maja 2025. godine.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.