UNS vesti
30. 09. 2016.
Niške novine i novinari i knjiga koja je čekala 22 godine
Na skupu „Niško novinarstvo u srpskom novinarstvu“ održanom juče na Filozofskom fakultetu u Nišu govorilo se o prošlosti niškog novinarstva, problemima i izazovima lokalnih medija, a predstavljena je i monografija „Novine i novinari“ Slobodana Krstića. Ljiljana Smajlović predsednica Udruženja novinara Srbije (UNS), govorila je o počecima Udruženja, njegovoj istoriji i izazovima od 1881. do danas, kada UNS slavi 135 godina. „Niš je uvek bio centar novinarstva u Srbiji i imao je velikih broj odličnih medija“, rekla je ona.
O počecima novinarstva i izdavaštva u Nišu govorili su Nikola Arsić istoričar-arhivist Istorijskog arhiva Niša i Marija Čupić iz narodne biblioteke „Stevan Sremac“.
„Prvi list u Nišu bio je Niški vesnik iz 1884. godine, čiji nažalost nijedan primerak nije sačuvan. Mnoge novine ubio je „nemar čitalačkog sveta“, odnosno nezainteresovanost za sudbinu nekog lista. Nije bila retkost da se mediji osnuju za potrebe jedne stranke tokom izbora i da se odmah nakon njihovog održavanja i ugase“, rekla je Čupić.
Prof. dr Zoran Aracki, dugogodišnji dopisnik „Politike“ i „Večernjih novosti“, a sada profesor na departmanu za novinarstvo Filozofskog fakulteta u Nišu rekao je da je „uvek bio problem probiti se do centralnih listova, ali dobri tekstovi su ipak nalazili način da prođu. Moji studenti danas ne vide novinarstvo kao što smo mi nekad videli. Vide ga kao način gde se ispunjavaju zadaci kako uredništva, ali i političara i svih drugih. To je potpuno pogrešno“.
Slavica Čorbić nekadašnja novinarka, uredinica i direktorka više niških televizija podsetila je na njihov razvoj i ekspanziju, u jednom periodu nezabeleženu u svetu.
Kada je donet Zakon o radiodifuziji 2002. godine postojalo je 1200 emitera, a u Nišu je tokom devedesetih radilo od 10 do 30 televizijskih i radio stanica.
„Etar je samovlasno osvajan kao zemlja na divljem zapadu, država je namerno zauzela strategiju da ne dodeljuje frekvencije iako je bila obavezna po zakonu od 1990. godine, i koristila njihov nelegalan status za ucene. Uvek je postojala mogućnost gašenja ukoliko nisu po volji vlasti“, rekla je ona.
Slaviša Popović direktor Narodnog muzeja u Nišu i Milan Petković iz SINOS-a, nekadašnji direktori Niške televizije govorili su o borbi da sačuvaju lokalni javni servis nasuprot državnoj strategiji da osim Javnog servisa Srbije i Vojvodine sve ostale televizije odu u privatizaciju.
„Država je prekršila sopstvenu strategiju da jedna televizija sa nacionalnom frekvencijom bude van Beograda“, rekao je Milan Petković.
Književnik Vidosav Petrović istakao je da su „dnevni listovi u Nišu nastali kao potreba da se građani Niša suprotstave centralizmu, bilo da je reč o politici, prosveti, kulturi a posebno u privredi“.
Član uprave UNS Milorad Doderović govoreći o tranziciji i privatizaciji medija, rekao je: „Niš je izgubio Radio Niš, TV5, ima Narodne novine, ali je pitanje dokle“.
Dodao je da novinare više ne ubijaju u sačekušama, već ih ubijaju socijalnom eutanazijom koja je mnogo tragičnija.
„Medijskim gazdama nisu potrebni novinari koji su hrabri, već samo poslušni“, rekao je Doderović.
Monografiju „Novine i novinari“ su predstavili prof. Dr Đokica Jovanović, Zoran Marjanović i autor Slobodan Krstić.
Knjiga je trebalo da izađe povodom 50 godina Narodnih novina 1994. godine, ali je njeno objavljivanje zbog opstrukcije tadašnjih lokalnih političara, a kasnije godina ekonomskog sunovrata odloženo do danas.
Monografija se sastoji od 51 biografije najznačajnijih novinara i urednika Narodnih novina.
Svi opisani, ili njihovi potomci dobili su na poklon po jedan primerak.
Knjiga je pisana tako što je autor uz prikaz svakog od 51 novinara, objavio i po jedan tekst ili prilog po izboru svakog od njih.
Knjigu su zajedno izdali UNS, Filozofski fakultet iz Niša i Istorijski arhiv Niša, uz finansijsku podršku Grada Niša koji je omogućio i realizaciju skupa.
Foto: A. Radovanović, UNS
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.