Vesti
06. 12. 2012.
Nedoumice i zloupotrebe Zakona o JP
Na završetku rasrpave o preldogu zakona o Javnim preduzećima pojavila se dilema da li će direktori javnih servisa RTS-a i RTV-a birati na osnovu tog zakona.
To pitanje je pokrenuo LDP zbog čega su od vladajuće koalicije da odgovori da li će na izbor direktora RTS i RTV biti primenjivan taj zakon ili odredbe Zakona o radiodifuziji. Poslanik Bojan Đurić je u raspravi rekao da LDP nije dobila odgovor na pitanje da li neko u vladajućoj koaliciji ima ambiciju da odredbe tog zakona primenjuje i na RTS odnsono RTV.
"Morate da shvatite da je potpuno različita situacija javnog preduzeća Tanjug ili javnih radio-difuznih preduzeća gde su osnivači lokalne samouprave, od toga u kakvoj je situaciji javni servis RTS i RTV", kazao je Bojan Đurić.
On je podsetio da je direktor RTS već jednom biran po Zakonu o javnim preduzećima, a ne po Zakonu o radiodifuziji, koji reguliše poziciju javnog servisa i "da ne bi želeo da se ponovo dodje u tu situaciju".
"Odgovor koji treba da dobijemo od vladajuće većine ili od ovlašćenog predstavnika vlade jeste da li će za RTS i dalje važiti Zakon o radiodifuziji ili će se na RTS primenjivati odrebe ovog zakona o javnim preduzhećima", istakao je Djurić.
Predloženi zakon o javnim preduzećim u članu 1. precizira da "javno preduzeće obavlja delatnost od opšteg interesa", a u članu 2. nabraja koje su to delatnosti, pa medju njima navodi i informisanje.
Poslanik vladajuće SNS Dragan Šormaz kazao je da se SNS zalaže da država više ne bude vlasnik medija i da svi znaju da ako Srbija hoće da bude deo EU, televizija ne može biti u vlasništvu lokalnih samouprava.
"Studio B je to i dan danas, i zna se ko je godinama insistirao na tome da Studio B ostane vlasništvo Grada Beogarada", kazao je Šormaz i, pored toga, kao primer lošeg izbora direktora u jednom lokalnom mediju, pomenuo Televiziju Smederevo.
"Setimo se javnog servisa: šta se promenilo, ko je direktor, a ko je glavni urednik? Čiji je to bio dogovor? Od 2004. nisu promenjeni. Ko se dogovorio? Košunica i Labus kao predsednik i potpredsednik Vlade, ko će da stavi direktora, a ko će glavnog i odgovornog urednika,što to gospodo niste promenili, vi koji ste za EU? Sada će se promeniti sve to", kazao je Šormaz.
Na to je poslanica LDP Judita Popović kazala da je Šormaz dobio zadatak da se obračunava sa medijskim sektorom.
"Napada direktore odredjenih medijskih kuća, to je jako opasna stvar", rekla je Popović i navela da je i OEBS reagovao na član 2 predloženog zakona jer je nedozvoljeno da se javna preduzeća bave informisanjem.
Šormaz odgovorio da nijednog trenutka nije napao, ni pomenuo bilo kojeg direktora, već je govorio o vlasništvu nad medijima i o tome kako se biraju direktori javnih preduzeća.
"Govorio sam o tome na koji način se biraju (direktori) i dan danas, dao sam primer lošeg načina izbora direktora u jednom lokalnom mediju koji još nije privatizovan. Privatizaciju je zaustavio tadašnji gradonačelnik Smedereva, član DS Predrag Umićević, a bila je raspisana privatizacija", rekao je Šormaz.
"Čim dirneš malo RTS, podigne se velika dreka i mislim da RTS nije bio javni servis da je to bio pre svega novčani servis jednog gradonačlenika i sadašnjeg predsednika jedne tamo stranke bivše režima", rekao je Marijan Rističević iz poslaničke grupe SNS na samom početku današnje rasprave.
Poslanik DS Janko Veselinović kazao je da je poluistina ili neistina da je Studio B u drugačijem položaju nego drugi lokalni mediji.
"Osnivanje Studija B, kao neke vrste javnog servisa, predvidjeno je Zakonom o glavnom gradu koji je donet u vreme vlade Vojislava Koštunice. Ne vidim da je bilo ko predložio da se taj zakon menja. U tom smislu, ove primedbe koje se tiču neophodnosti izlaska države i lokalnih samouprava iz vlasništva medija, ne odnose se na RTS, RTV i na medije čiji je osnivač Grad Beograd, kao glavni grad", kazao je Veselinović.
Poslanici DS su, povodom izjave ministra finansija i privrede Mladjana Dinkića o tome da nema konsensusa u vladajućoj koaliciji o potpunoj "departizaciji", ponovo zatražili odgovor na pitanje ko je u vladajućoj koaliciji protiv toga.
Skupština je završila raspravu o Predlogu zakona o javnim preduzećima i o izmenama Zakona o autorskom i drugim pravima, a popodne počela razmatranje zakona iz oblasti zdravstva koje poslanicima obrazlaže ministarka Slavica Djukić Dejanović.
Predsednica skupštinskog Odbora za kulutru i informisanje Vesna Marjanović iz DS-a najavila da će na sutrašnju sednicu Odbora pozvati predstavnike Ministarstva kulutre i informisanja kako bi objasnili da li je jedna odredba predloženog zakona o javnim preduzećima u suprotnosti sa Medijskom strategijom, čija se primena očekuje uskoro.
"Postoji kompromisno rešenje - da se u zakonu o javnim preduzećima briše oblast informisanja iz člana 2, a da se u prelaznim odredbama definiše da će sadašnji status medija, koje je osnovala lokalna samouprava, odnosno država, ostati sve do trenutka dok te kuće ne udju u proces privatizacije", rekla je Marjanović novinarima.
Ta odredba, objasnila je, treba da bude brisana iz zakona o javnim preduzećima, jer će stvoriti pravni nered i omogućiti da neko u budućnosti može da se poziva na taj član i kaže - sad ipak postoji zakonski osnov da se osnivaju novi mediji od strane drzave, što ne sme da se omogući.
Ona je dodala da će na sednici Odbora predložiti da se dnevni red dopuni, pošto je tokom rasprave o predloženom zakonu o javnim preduzećima uočena ta odredba u članu 2 koja se odnosi na informisanje.
Marjanovićeva je ukazala da čak i ako dodje do nekih izmena, koje je Ministarstvo najavilo u okviru Medijske strategije, jedan od osnovnih principa jeste da držva izlazi iz vlasništva nad medijima.
Predsednica Odbora je takodje navela da je za ulaganje amandmana na zakon o javnim preduzećima nadležan Odbor za privredu i da će zato predložiti da se njen odbor izjasni i uputi poziv predlagaču zakona i Odboru za privredu da podnesu amandman koji će rešiti to sporno pitanje.
"Verujem da bi samo brisanje oblasti informisanja iz zakona o javnim preduzećima rešilo problem, a druga mogućnost, koju predlažu pojedina udruženja, a koje deluje takodje racionalno, jeste da se u prelaznim odredbama naglasi da se to ne odnosi na one medije koje je već osnovala lokalna samouprava i gde je država osnivač, do trenutka kada oni budu ušli u proces privatizacije", ponovila je Marjanovićeva, ocenivši da se time može rešiti problem.
Marjanovićeva je kazala i da RTS ne može da bude javno preduzeće, jer kao javni servis ima svoj zakon kojim je regulisano i osnivanje i rad javnih servisa. To je zakon o radiodfuziji, precizirala je ona.
"Upravo zato smatramo da je opasna odredba da se zakon o javnim preduzećima uopšte meša i zadire u oblast medija i zbog toga je neophodno da se reaguje. Još ima vremena, rasprava o amandmanima će početi za nekoliko dana i sve do tada predlagač ima mogućnost da tu grešku ispravi", zaključila je šefica Odbora za kulturu i informisanje.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.