Vesti
19. 12. 2012.
Ćirilica- „Guglu“ bliska, medijima strana
Najveći svetski pretraživač interneta prepoznaje ćirilicu kao srpsko pismo. Ipak, samo nekoliko domaćih novina izlazi na ovom pismu, dok neke visokotiražne nemaju čak ni ćirilično internet izdanje. Upotreba ćirilice u medijima bila je tema jučerašnje tribine Udruženja novinara Srbije (UNS). Izgovor da se latinica koristi jer ćirilica nije bliska svetu kompjutera više ne stoji.
Tehnički problemi koji su postojali na početku kompjuterske revolucije, kada nije bilo čak ni latiničnog slova ju, u velikoj meri su prevaziđeni.
Olivera Stojadinović, profesor na Fakultetu primenjenih umetnosti, pomenula je sajt „Tipometar”, gde se nalazi mnoštvo besplatnih ćiriličnih fontova koje mogu svi da koriste.
Kad je o medijima reč ona je istakla da je prelazak na ćirilicu pitanje volje i mogućnosti da se taj poduhvat finansijski podnese.
– Činjenica je da ćirilična slova zauzimaju 20 odsto više prostora, uglavnom zbog zastupljenih slova „i“ i „l” koja u latinici zauzimaju manje mesta, ali zato je ćirilica čitljivija pa mogu da se koriste manja slova – naglasila je Stojadinović.
O istoriji pisma koju su Srbi prihvatili zajedno sa hrišćanstvom i pismenošću u devetom veku, govorio je profesor Filološkog fakulteta Aleksandar Milanović.
– U njoj se nalazi kulturno pamćenje našeg naroda i zbog toga ima veliki simbolički a ne samo praktični značaj. Najgori je ipak naš odnos prema ćirilici, taj kompleks niže vrednosti, stav da je to seljačko pismo, niža kultura, a zapravo je reč o pismu i pravopisu koji su među najfunkcionalnijim na svetu – rekao je Milanović.
Dodao je da njegovi studenti koriste ćirilicu i da je ona najugroženije u javnoj sferi iako bi baš tu trebalo da ima zaštitu države i institucija.
Problem je, po njegovom mišljenju, što se u zakonu jasno ne vidi gde mora da se koristi ćirilica. Kao jedno od mogućih rešenja pomenut je porez na jezički luksuz, koji bi, na primer, obavezao firme da plate ukoliko žele da firma ima latinični natpis.
Na tribini je predstavljen i sajt UNS-a „Ćirilovanje”, koji će se baviti temama vezanim za očuvanje ćirilice i njenu veću zastupljenost u medijima. Tu će biti dostupni programi koje bi novinari mogli da preuzimaju, konverteri u ćirilicu i zanimljivi fontovi.
Srbija je druga zemlja posle Rusije koja je dobila nacionalni domen na ćirilici. Od juna je registrovano skoro 7.000 .srb domena, ali se ne koriste koliko bi trebalo, naglasio je Predrag Milićević, izvršni direktor Registra nacionalnih domena Srbije.
– Najveći svetski pretraživač „Gugl” prepoznaje ćirilicu kao srpsko pismo. Problem je u ljudima, a ne u tehnologiji. Kod nas su ćirilični domen uglavnom registrovale firme. U Rusiji koja je za nas referentna, koristi više od 60 odsto fizičkih lica, a kod nas samo 25 odsto. Ali Rusi su vrlo homogeni i ćirilica im je bitna – rekao je Milićević.
Zaključak je da se niko u Srbiji sistemski ne bavi očuvanjem ćirilice, pa tako čak i sajt Hrama Svetog Save ima nastavak .com. Kao doprinos očuvanju srpskog jezika u digitalnoj eri Milorad Simić iz agencije „Srbosof”, dugogodišnji saradnik Instituta za srpski jezik, najavio je da će na internetu, u osnovnom obliku, besplatno, biti dostupan veliki srpski elektronski rečnik i rečnici Vuka Karadžića i Đure Daničića.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.