Vesti
01. 03. 2013.
Pretplata za RTS kroz porez
Novi zakon o elektronskim medijima, koji je trenutno u završnoj fazi pisanja, ne predviđa osnivanje regionalnih javnih servisa, uprkos tome što su oni propisani Medijskom strategijom, koju je usvojila prethodna vlada, saznaje Danas. „Ustanove javnog audio-vizuelnog medijskog servisa osnovane ovim zakonom su republički i pokrajinski javni medijski servis“, navodi se u prednacrtu ovog zakona u koji je naš list imao uvid.
Kada je reč o finansiranju javnih servisa, prednacrt zakona, koji će se u narednom periodu verovatno još menjati, propisuje da će se „naknada“ za javni servis plaćati kroz obavezu plaćanja poreza na imovinu, koja bi iznosila 1,5 odsto prosečne neto zarade na osnovu visine koju odredi Republički zavod za statistiku.
Zakon u ovoj fazi predviđa da će naknadu naplaćivati Služba javnih prihoda u sklopu objedinjenog iznosa sa porezom na imovinu koja će preko Trezora Srbije biti prosleđena na račun javnih servisa.
„Javnom servisu Vojvodine pripada 70 odsto sredstava od naknade prikupljene na teritoriji AP Vojvodine“, ističe se u prednacrtu zakona o elektronskim medijima. Kako se dodaje, naknada bi trebalo da se plaća javnim servisima mesečno ili tromesečno, oko čega se još dogovora sa Ministarstvom finansija.
Javni medijski servis, predaće prednacrt zakona, može da stiče sredstva i od proizvodnje i emitovanja komercijalnih sadržaja, proizvodnje i prodaje audio-vizuelnih programa, organizovanja koncerata i drugih priredbi, obavljanja drugih poslova i iz drugih izvora u skladu sa zakonom. „Za programe od posebnog društvenog značaja finansijska sredstva obezbeđuju se iz budžeta Srbije u skladu sa ugovorom koji republički javni medijski servis zaključuje sa nadležnim ministarstvom, a kojim se bliže određuje vrsta i obim finansirane medijske usluge“, navodi se u ovom dokumentu.
Jedna od predloženih mera u prednacrtu zakona jeste i da se do prelaska sa analognog na digitalno emitovanje TV programa, kablovski operatori plaćaju javnim servisima posebnu naknadu po svakom pretplatniku u iznosu od 0,5 odsto
prosečnog neto ličnog dohotka zaposlenih u Srbiji, po podacima Republičkog zavoda za statistiku. Prihodi od posebne naknade mogli bi se trošiti isključivo za tehničko opremanje digitalnim uređajima i dgitalizaciju programske arhive.
Što se tiče uslova koje mora da ispunjava generalni direktor javnog servisa, prednacrt propisuje da na to rukovodeće mesto može biti imenovana osoba koja ima prebivalište na teritoriji Srbije, da je državljanin Srbije, ima završenu
visoku stručnu spremu, deset godina iskustva na odgovornim poslovima u medijima, kao i da poznaje medijsko zakonodavstvo i nove informacione tehnologije.
Danas nezvanično saznaje da Ministarstvo kulture i informisanja planira da nacrt zakona o elektronskim medijima do kraja aprila ove godine uputi Vladi Srbije na usvajanje.
Paralelni zakon RRA
Izvor Danasa, uključen u proces izrade medijskih zakona, kaže da je Savet Republičke radiodifuzne agencije (RRA) napisao skoro „paralelni zakon o elektronskim medijima“, time što je načinio veliki broj primedbi i predloga na
postojeći prednacrt zakona. „Savet RRA je izuzetno zainteresovan kako će izgledati ovaj zakon zbog novih odredbi o Agenciji“, tvrdi naš sagovornik.
Komentari (1)
ostavi komentar01.03.
2013.
NACIONALNO BLAGO
Odakle li su ovi ljudi? ! Kao da su sa neke druge planete! Ne mogu oni realno da razmišljaju doklegod ne ostanu bez posla ili moljakaju nekog privatnika, kineza da ih zaposli . Za neku siću, dvadesetak hiljada mesečno, koliko da prežive! E, tada bi imali zrelo mišljenje o planiranom zakonu. Ovako, na budžetu prime stotinak hiljada, tezgare, grebu se... i šta su za njih 500 dinara mesečno. Neko jedva preživljava i sad još mora da plaća RTS. Zašto? Da sačuvamo radna mesta Tijaniću i partijskim ljudima iz vlasti! Šta će običnom čoveku RTS toliko skup kada ima ovoliko besplatnih televizija? To je moguće finansirati jedino iz poreze na promet, povećanjem iste na neke artikle. Ili iz nekih carina. Što ne povećate npr. porez na turističke i ugostiteljske usluge. Ko ima za to, imaće i za pretplatu.
OdgovoriA da li su ovi ljudi što kroje i odlučuju o ovom nametu spremni npr. da se menjamo. Da jedan mesec oni sede kući bez posla a da mi nezaposleni uskočimo da radimo i zaradimo neki dinar. Jer, ta radna mesta su nacionalno blago, državna i pripadaju svima jednako. Nisu se oni rodili da baš tu rade iako su ko zna kako zauzeli te busije i sad sole pamet nekome.