Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Mediji ključni za sprečavanje nasilja na sportskim manifestacijama
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

30. 09. 2013.

Izvor: Tanjug, Politika

Mediji ključni za sprečavanje nasilja na sportskim manifestacijama

Tokom nepune četiri godine od uvođenja pooštrene kaznene politike za nasilje na utakmicama, od 1. januara 2010. do danas, pred Prekršajnim sudom u Beogradu vođena su 473 predmeta zbog nasilnog i nedoličnog ponašanja na tribinama.

 

Taj sud je izrekao 166 osuđujućih presuda, 60 oslobađajućih i 12 opomena. Jedan zahtev za pokretanje prekršajnog postupka je odbačen, za 86 je nastupila zastarelost, a ostalo je nerešeno 137 predmeta, rečeno je u tom sudu. Prekršajni sud u Beogradu izrekao je ukupno 39 zatvorskih kazni, 27 kazni zatvora do 15 dana, 9 kazni od 15 do 30 dana zatvora, i tri kazne koje glase na više od 30 dana zatvora. Pored toga, izrečeno je 50 zaštitnih mera.

Predsednik Prekršajnog suda u Beogradu Milan Marinović rekao je da, kada su u pitanju sportske priredbe i prekršaji na tribinama, pravila nema, jer broj prekršaja na utakmicama varira i zavisi „od priredbe do priredbe”.

Radi sprečavanja nasilja na sportskim priredbama prekršajni sudovi u Srbiji, a posebno u Beogradu, kada su u pitanju utakmice visokog rizika, imaju praksu da na njih šalju određen broj sudija, najčešće bude jedan, koji se vodi kao dežurni sudija na stadionu ili u hali sportova, rekao je Marinović.

Taj sudija, kako je ukazao, ne sudi na samom stadionu, već s prisutnim tužiocem i policijom usaglašava aktivnosti. „Kada neko lice napravi nedelo, a nije odmah jasno da li je reč o krivičnom delu (za koje je nadležan tužilac), sastaje se štab i vrši trijažu takvog ponašanja. Za krivično delo angažuje se tužilac, a prekršaj se prosleđuje dežurnim prekršajnim sudijama”, objasnio je Marinović. On je dodao da sud ima dežurne prekršajne sudije koji postupaju svaki dan, kao i, po potrebi, vanredne dežurne sudije koji sede u sedištu beogradskog Prekršajnog suda u Timočkoj ulici.

U zavisnosti od manifestacije i stepena rizika, zavisi i broj dežurnih sudija, naveo je Marinović, ukazujući da nema pravila kada su u pitanju incidenti na tribinama. „Može da se desi da neka utakmica bude proglašena utakmicom visokog rizika, a da to bude veoma visoki rizik, kao što je bila fudbalska utakmica između Srbije i Hrvatske, a da se sve završi u redu bez manifestacija nasilja i posla za dežurne sudije”, napomenuo je sudija.

Može, pak, da se desi da neka utakmica bude proglašena utakmicom visokog rizika, ali da se ne očekuje nasilje, a da do njega dođe, tako da se ne možemo vezati za tip utakmice i rizika, ali moramo biti spremni na sve, naglasio je on.

Marinović je podsetio da Srbija sada ima Nacionalnu strategiju za sprečavanje nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama i Akcioni plan za njeno sprovođenje. U izradi su, kako je naveo, učestvovali svi relevantni faktori koji imaju bilo kakve veze s temom, predstavnici sportskih saveza, sportskih novinara, Ministarstva sporta i omladine, Ministarstva pravde i državne uprave, sudova, Tužilaštva, MUP-a. „Mislim da je urađen dobar akcioni dokument, koji će, ako uspemo da ga sprovedemo, značajno doprineti smanjenju, ako ne i iskorenjivanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama”, istakao je predsednik Prekršajnog suda u Beogradu. Prema njegovim rečima, broj prekršaja na utakmicama varira i zavisi od priredbe do priredbe.

Marinović smatra da je u sprečavanju nasilja na sportskim manifestacijama ključna uloga medija, koji bi, kako je kazao, trebalo da izveštavaju o svim sankcionisanjima nekog nasilja, bilo da kazne izriče prekršajni ili krivični sud. „O tome bi trebalo pozitivno izveštavati, da javnost bude upoznata s tim da se ne isplati vršiti nasilje na sportskim priredbama, posebno što ima veći broj počinilaca koji je mlađe životne dobi, a ima i maloletnika. Tako bi moglo da se deluje preventivno i vaspitno na njih da se suzdrže od takvog ponašanja kojem su možda skloni ili žele da ga probaju”, naglasio je Marinović.

Inače, izmenama Krivičnog zakonika iz 2009. za krivična dela počinjena u grupi predviđene su kazne od dve do osam, a za kolovođu od tri do 12 godina zatvora.

Tada su odrađene i izmene zakona koji reguliše sprečavanje nasilja na sportskim priredbama, kojim su novčane kazne duplirane i predviđene zatvorske sankcije.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi