Vesti
05. 08. 2014. Novi medijski zakoni otvorili vrata televiziji N1
Zakon o javnom informisanju dozvolio SBBu i drugim kablovskim operaterima da osnivaju svoje medijske kuće
Zakon o javnom informisanju dozvolio SBBu i drugim kablovskim operaterima da osnivaju svoje medijske kuće Već na jesen bi mogao da počne da se emituje program američke televizije N1, čiji je partner SiEnEn, a u vlasništvu je „Junajted grupe”( kao i kablovski operater SBB).
Većinski udeo u vlasništvu ove kompanije ima Fond KKR, jedna od tri najveće američke investicione kompanije. Set medijskih zakona usvojenih u Skupštini Srbije u subotu otvorio je vrata novoj televiziji, jer je omogućio vlasnicima kablovskih operatera da imaju svoje medijske kuće i emituju njihov program.
Iako niko ne zna kako izgleda konačna verzija novih medijskih zakona, nezvanično saznajemo da poslanici nisu imali primedbe na zakonske odredbe koje omogućuju vlasnicima kablovskih operatera osnivanje televizijskih stanica. Formalnopravno sada je bitno samo da su u pitanju dva odvojena pravna lica, tačnije dve firme. Iako niko neće da se izjasni da li je investicioni fond (KKR) imao uticaj na srpske medijske zakone, moglo bi se zaključiti da je lobi ove kompanije uspešno odradio svoj posao.
Činjenica je da je zakonska odredba koja dozvoljava vlasnicima kablovskih operatera osnivanje medija dodata nakon što je zakon poslednji put poslat na uvid Evropskoj komisiji. Novinarska udruženja protestovala su mesecima, jer nisu imala uvid u predloge medijskih zakona, pa se može zaključiti da briselski „stručnjaci” imaju veći uticaj na srpske zakone nego esnafska udruženja. Jasno je da su u igri veliki interesi američke televizije i fonda koji dolaze na Balkan i koji su, osim srpskog SBBa, nedavno preuzeli „Telemah” u Sloveniji i Bosni i Hercegovini, kao i „Total TV”, čiji se signal vidi u šest zemalja bivše Jugoslavije.
Tako su postali većinski vlasnici ovog biznisa na regionalnom nivou. Televizija N1 trebalo bi da ima tri regionalna centra, u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu. Zaštitno lice televizije biće Jugoslav Ćosić, bivši novinar B 92, a sada programski direktor ove televizije za Srbiju.
Novinari televizije N1 uveliko idu na događaje, snimaju priloge koji se mogu odgledati na njihovom sajtu. Kako nezvanično saznajemo, vrlo je moguće da će oni u1082 ęoji imaju digitalni signal ovog operatera, od sada pod brojem jedan imati memorisan signal televizije N1. Na čelu američkog fonda KKR nalazi se Dejvid Petreus, nekadašnji komandant međunarodnih snaga u Avganistanu, a doskorašnji šef američke CIA, koji je sa funkcije otišao nakon seks skandala.
Da su operateri dobili nova ovlašćenja može da se zaključiti tek pažljivim čitanjem dva medijska zakona (o javnom informisanju i medijima i o elektronskim medijima). Ali, neupućen čitalac neće to lako pronaći. U Zakonu o elektronskim medijima navedeno je da „operater elektronske komunikacione mreže za distribuciju medijskih sadržaja je lice koje obavlja, ili je ovlašćeno da obavlja, elektronsku komunikacionu uslugu distribucije medijskih sadržaja”, pa se stiče utisak da je to njegovo jedino pravo i obaveza.
Ipak, u Zakonu o javnom informisanju i medijima navedeno je da osnivači medijskih kuća mogu da distribuiraju sadržaj preko povezanog pravnog lica. Ovakav scenario ide naruku i „Telekomu” koji je osnovao jedan od popularnijih sportskih kanala pod nazivom Arena sport.
Upućeni tvrde da je evropsko iskustvo ukazalo da kablovski operateri ne bi trebalo da proizvode program, jer može doći do zloupotrebe, sukoba i favorizovanja određenih interesa, kao i ugrožavanja tehnološke neutralnosti, propisane Zakonom o elektronskim komunikacijama.
U javnosti dosta kritikovani, ali ipak dosta bolji od dosadašnjih, novi medijski zakoni otvorili su mogućnost da jedna kompanija ima u vlasništvu nekoliko medija, ali pod uslovom da udeo u auditorijumu nije preko 35 odsto. Tako da grčki investicioni fond više neće morati da krije svoje vlasništvo u dve televizije s nacionalnom frekvencijom - B 92 i TV Prva .
Komentari (1)
ostavi komentar05.08.
2014.
Povezano pravno lice
Prema clanu 4. tacka 8. i 8a. jos vazeceg Zakona o radiodifuziji, radiodifuzna organizacija ("emiter") obavlja kako delatnost proizvodnje tako i emitovanja (distribucije) radio i TV programa.
OdgovoriU Nacrtu zakona o javnom informisanju i medijima koji je preko Vladine kancelarije za evropske integracije poslat na analizu u Evropsku komisiju u Briselu (2014-03-05) u clanu 46. stav 2. glasio je:"Izdavač medija ne može se istovremeno baviti i distribucijom medije."
Medjutim, u Predlogu zakona o javnom informisanju i medijima u clanu 46 stav 2. glasi: "Lice koje se pored delatnosti izdavača medija, bavi i distribucijom medijskih sadržaja, dužno je da delatnost izdavača medija obavlja preko povezanog pravnog lica."
Valja naglasiti da razdvajanje proizvodnje i emitovanja, odnosno distribucije programa nije jasno reseno u novim medijskim zakonima. To ce postati evidentno prilikom konacnog prelaska sa analogne na digitalnu TV (jer, radiio programi se i dalje emituju u analognoj tehnici!).