Vesti
07. 09. 2014.
Crna traka preko očiju nije za slike dece u štampi
U poluvremenu nedavno odigrane fudbalske utakmice u Sremskoj Mitrovici, na kojoj su se uvežbavali dečaci, fudbaleri mladih selekcija Crvene zvezde, došlo je do sukoba između trenera na koga je nasrnuo otac jedanaestogodišnjeg fudbalera jer je trener izveo njegovog sina iz igre.
Izveštaj o ovom događaju dnevni list „Informer“ objavio je sa fotografijom na kojoj su svim fudbalerima podmlatka Crvene zvezde stavili crnu traku preko očiju.
Uz sliku napomenuto je: „Zbog Zakona o informisanju lica dece su sakrivena”.
Ovi dečaci, od kojih bi mnogi bili srećni da im se slika u dresu pojavi u novinama makar i povodom nemilog događaja sa početka teksta, nisu usamljen primer - u medijima se često pojavljuju slike dece sa zamagljenim likom bez obzira o kojoj temi se izveštava.
Da li su crna traka, koja je do sada u štampi bila obeležje crne hronike, kao i „pikselizovana” fotografija uslov bez koga se ne mogu pojaviti deca u medijima?
Predstavnica beogradske kancelarije Unicefa Jadranka Milanović kaže da ne postoji jednostavni recept - kako predstaviti decu u medijima, ali dodaje da stavljanje crne trake preko lica mališana svakako nije način, jer budi jasne i ružne asocijacije na osuđenike ili osumnjičene za neki zločin.
- Međunarodna Konvencija o pravima deteta, na koju je naša zemlja stavila zakonski potpis, kaže da identitet deteta u medijima mora da se štiti kada je dete ugroženo ili može biti ugroženo ili stigmatizovano. Po Zakonu o javnom informisanju identitet dece mora biti zaštićen i roditelji moraju biti pitani da li žele da se njihovo dete pojavi u medijima, ali nigde u zakonu eksplicitno ne piše da se preko lica deteta mora staviti crna traka - objašnjava Jadranka Milanović.
Ona dodaje da Unicefove smernice o etičkom izveštavanju o deci govore da se uvek mora promeniti ime i vizuelno prikriti identitet deteta koje je žrtva seksualnog iskorišćavanja ili zlostavljanja, vinovnik fizičkog ili seksualnog zlostavljanja, ako je dete HIV pozitivno ili ima sidu, ako je dete optuženo ili osuđeno zbog učinjenog krivičnog dela i ako je dete zloupotrebljeno kao borac u nekom oružanom sukobu.
Međutim, u nekim slučajevima objavljivanje identiteta i prepoznatljive slike deteta može biti u najboljem interesu deteta.
Primera radi, ako je dete angažovano i učestvuje u programima koji imaju društvenu podršku i želi da bude identifikovano kao takvo ili učestvuje u nekom psihosocijalnom programu, pa je navođenje imena i identiteta deteta poželjno za njegov razvoj.
U Zakonu o javnom informisanju piše da se u cilju zaštite razvoja ličnosti maloletnika posebno mora voditi računa da sadržaj medija i način distribucije ne naškode moralnom, intelektualnom ili socijalnom razvoju maloletnika. Drugim rečima, nigde se eksplicitno ne navodi da novinari moraju da stave crni povez preko detetovih očiju kako bi sačuvali njegov identitet.
Po Konvenciji o pravima deteta mališani imaju prava da se pitaju o stvarima koje se njih tiču i imaju pravo na slobodno izražavanje svog mišljenja. Identitet deteta treba da se čuva ako je ono ugroženo ili može biti ugroženo, ali deca imaju pravo da se njihov glas čuje u medijima.
Dragana Bjelica iz Udruženja novinara Srbije kaže da novinari treba da izveštavaju o deci i mališane pitaju o temama koje se njih tiču.
- Deca sa pravom očekuju da se vide u medijima i to ne samo kao žrtve ili nasilnici. U tim slučajevima novinar je dužan da zaštiti identitet deteta kako ono ne bi bilo ugroženo. Na fotografijama koje ilustruju takav tekst ipak treba izbegavati crni povez preko dečjih očiju i preporuka je da se na takvoj fotografiji lice deteta zamagli - kaže naša sagovornica.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.