Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Mr Jan Litavski: Projektno finansiranje manjinskih medija ne može da zameni budžetsko
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

16. 10. 2014.

Izvor: Komšijske novosti (komsijskenovosti.rs)

Mr Jan Litavski: Projektno finansiranje manjinskih medija ne može da zameni budžetsko

Da bogata etnička struktura Opštine Kovačica ne predstavlja prepreku za razvoj međunacionalnih odnosa govori i nagrada za toleranciju koju je OEBS dodelio ovoj opštini 2006. godine.

 

Među stanovnicima ove opštine najbrojniji su Slovaci koji čine oko 40%, Srbi - 30%, Mađari 13%, Rumuni 10%, ostalih 7% su druge nacionalne manjine. Svi oni žive zajedno uvažavajući i poštujći kulturu i jezik svojih komšija, a istovremeno negujući vlastiti jezik i kulturu.

U takvom okruženju, 1. maja 1971. godine, pod krovom kovačičkog doma kulture nastala je “Radio Kovačica”, da bi već 4. decembra 1972. sa još deset radiostanica formirala Zajednicu radiodifuznih organizacija Vojvodine. Do 1979. godine emitovala je program na slovačkom i srpskom jeziku. Te godine, osnivačka prava preuzima SSRN i radio počinje da emituje program na četiri jezika (srpski, slovački, mađarski i rumunski) koji su u službenoj i ravnopravnoj upotrebi u opštini Kovačica. Od 1992. godine osnivačka prava preuzima Skupština opštine Kovačica koja je danas osnivač.
Emitovanje programa na četiri jezika na jednoj frekvenciji “Radio Kovačicu“ izdvaja i svrstava među mali broj emitera koji to rade na ovakav način, kao što se i opština Kovačica izdvaja po svom nacionalnom šarenilu i svrstava među mali broj opština u našoj državi koje se mogu pohvaliti takvim bogatstvom.

Krajem 2001. godine u okviru "Radio Kovačice formirana je i televizija opštine Kovačica. Već od aprila 2002. godine u programskoj šemi našle su se, osim emisija na srpskom jeziku i emisije na slovačkom, mađarskom i rumunskom jeziku, što je naišlo na izvanredan prijem kod gledalaca - pripadnika ovih nacionalnih manjina. Donošenjem seta medijskih zakona sredinom ove godine i RTV Opštine Kovačica se nalazi na korak od privatizacije. Kako na to gledaju čelni ljudi ove medijske kuće, pitali smo direktora RTV OK mr Jana Litavskog.

- RTV OK, u okviru koje funkcionišu Radio i Televizija, osnovana je kao lokani medij. Da li i nakon više od četri decenije radija i više od decenije postojanja televizijske stanice smatrate da su ovi mediji opravdali svoju funkciju?

- RTV OK je jedna od retkih višejezičkih radio – televizija, ne samo u Vojvodini već i u jugositočnoj Evropi. RTVOK je više nego opravdala razlog osnivanja i očekivanja svojih gledalaca i slušalaca sa svakodnevnim inforamtivnim emisijama na četiri različita jezika, kao i emisijama iz obalsti kulture, sporta, politike i raznih drugih oblasti.

- Novi medijski zakoni propisuju obavezu privatizacije medijskih kuća u vlasništvu države. Da li su mediji kao što je RTV OK u okviru kojih funkcionišu manjinske redakcije spremni za prelazak na novi sistem finansiranja i upravljanja u skladu sa novim medijskim zakonima ili ih je trebalo izostaviti iz procesa privatizacije?

- RTVOK emituje nekomercijalan program koji nije u funkciji kapitala već služi zadovoljavanju potreba građana koji žive na teritoriji opštine Kovačica. Od kakvog je značaja RTVOK za opstanak i razvoj manjinskih zajednica govore i činjenice da je Slovački nacionalni savet proglasio RTVOK za instituciju od nacionalnog značaja za opstanak Slovaka u Srbiji, a na informaciju o privatizaciji RTVOK burno su regovali ,kako slovački, tako i rumunski i mađarski nacionalni saveti. Postupak privatizacije ne znači ništa drugo već samo gašenje RTVOK i na taj način se bitno ugrožavaju i u velikoj meri unazađuju stečena prava manjinskih zajednica koja žive u Srbiji. Radio Kovačica postoji više od četiri decenije i gašenje, kako radio tako i televizije, biće veliki udarac na prava nacionalnih manjina na informisanje na maternjem jeziku.

- U kojoj meri su dostupni fondovi za projektno finansiranje manjinskih medija ili medija u okviru kojih funkcionišu redakcije na jezicima manjina?

- Projektno finasiranje ne može ni u najmanjoj meri da zameni budžetko finasiranje. Sredstva po projektima nisu dovoljna za potrebe funkcionisanja medija koji ima program na četiri jezika i koji se ne bavi komercialnim već kulturno-edukativno-informativnim sadržajima. Tako, da projektno finasiranje može da pomogne rad medija ali pored toga mora postojati stabilan način finasiranja koji ne zavisi od toga da li će se dobiti projekti ili da li će uopšte biti raspisani konkursi za projekte.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi